U posljednje vrijeme sve je veći broj ubojstava, a slučaj u Malom Lošinju jedan je od tragičnih primjera. Istražili smo kakva je suradnja centra za socijalanu skrb, policije i liječnika. Nasilje u obitelji, ovisnost ili sumnja na psihičku bolest pacijenata, situacije su s kojima se također susreću obiteljski liječnici.

 

“ Problem kod duševnih bolesnika je zagunska regulativa. Ne može se puno učiniti bez pristanka takvog bolensika tako je određeno zakonom, osim ako ranije takvom bolesniku nije oduzeta poslovna sposobnost. “ -istaknuo je liječnik opće medicine Leonardno Bressan.

 

Liječnici, Centar za socijalnu skrb te policija. Trio je to koji je u suradnji kod svakog rizičnog pojedinca ili njegovog protuzakonitog postupanja.

 

“Osnovni problem koji vidimo, svakodnevno prisutan kod građana je koordinacija. Centar, liječnici opće prakse, psihijatrija, policija, tu bi se trebalo znati tko šta moženapravit na neki način protokol o postupanju I svatko svoj dio posla napraviti. “ naglasio je ravnatelj Centra za socijalnu skrb Rijeka Karlo Balenović

 

Često se pri postupanju s takvim pojedincima, I sam Centar za socijalnu skrb suoči s raznim poteškoćama.

 

“Vrlo često se dogodi da ti građani nemju niti zdravstveno osiguranje, niti izbaranog liječnika niti medicinsku dokumentaciju. Centra pokušava preko župšanije osigurati takvu osobu neosiguranu, odabrat izabranog liječnika I krenuti u daljnu obradu. “ – rekao je Balenović.

Među takva postupanja, spada I nasilje u obitelji. Na području policijske uprave primorsko goranske u 2019. godini evidentirano je ukupno 101 kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji, što predstavlja porast od 67 kaznenih djela u odnosu na godinu ranije.

“Prilikom zaprimanja dojave za nasilničko ponašanja u obitelji postupa žurno, I provodi se sveobuhvatno kriminalističko istraživanje, vrši se procjena rizika o ponavljanju nasilničkih ponašanja u obitelji.”- objasnila je Marijana Žunić iz Policijske uprave primorkso-goranske.

Statistike za kaznena djela nasilja u obitelji su I veće, ali žrtve često ne prijave nasilje.

 

“Tu je bitna dobra suradnja između pacijentice I njezinog izabranog liječnika. U ohrabrenju da prijavi takvu djelo. Mi možemo imamo svakako mogućnost direktno prijaviti takvu sumnju nadležnoj policijskog upravi. Ali svakako ono čime se mi surećemo je strah takvih žena, strah od prijave.” – zaključio je Bressan.

 

Sve je to krug koji mora funkcionirati te se nadopunjavati kako ne bi došlo do najtragičnijeg ishoda, a to je ubosjtvo.