Istraživanja globalnih trendova na tržištu rada pokazuju kako će uskoro više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta raditi izvan ureda. Prema posljednjih podacima Eurostata tijekom 2020. u Hrvatskoj je na daljinu, to jest, od kuće radilo tek 3,1% zaposlenih, dok je na razini EU taj udio iznosio 12,3%.

” Proteklih mjeseci ili godinu ili nešto, su znatno veći nego što su bili ranije, silom prilike, ali tehnološki razvitak I novi oblici rada, idu ruku po ruku I taj broj I u Hrvatskoj raste.”- rekao je Damir Zorić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Upravo zato se javila potreba da hrvatsko zakonodavstvo uredi tu vrstu radnog odnosa.

“Ima puno neodgovorenih ptanja I stvari koje se moraju utvrditi zakonskim rješenjiema. Pitanje odgovornosti, pitanje troškova, I ono što je jako važno pitanje reguliranog radnog vremena I prava na isključenje radnika.” – istaknula je Jasna Pipunić, predsjednica Sindikata naftnog gospodarstva. 

Održan okrugli stol u riječkom hotelu treći je u nizu događaja kojima poslodavci i predstavnici sindikata svojim iskustvima žele proaktivno doprinijeti izmjenama zakonskih odredbi o radu na daljinu.

” To pitanje u hrvatskom zakonu nije određeno na odgovarajući način. Kada je aktulani zakon donošen, tog obilika rada gotovo I da nije bilo. Bit će uvršten, to je sigurno, međutim ono što smo mogli vidjeti iz nacrta nismo zadovoljni jer je u jedan relativno jednostavni oblik rada unosi puno papira, puno administriranja, tipično naš način.” – objasnio je Zorić.

U svrhu reguliranja rada na daljinu, Hrvatska ima obvezu uskladiti svoje zakonodavstvo, uključujući Zakon o radu, s direktivama Europske unije iz 2019. godine, najkasnije do početka kolovoza 2022.