U Crikvenici je 1. srpnja 1891. godine otvorena meteorološka postaja, III. reda, VI. po redu, u tadašnjoj Hrvatskoj. Bilo je to za vrijeme bana Dragutina Khuena Hedervarija kada je Hrvatska pripadala Austrougarskoj monarhiji.Prva ispitivanja meteoroloških podataka u našem gradu, javljaju se od 1587. – 1599. godine. SANTORIO SANTORIO, baruni kod naših knezova Frankopana na Kvarneru, svojim su instrumentima ispitivali jačinu bure.

Po nalogu Ugarskog Namjenskog vijeća, od 7. srpnja 1784. godine do kraja 19. st. liječnici hrvatskih županija, morali su u svojim godišnjim izvješćima davati pregled vremena te naznaku brojčanih iznosa temperature zraka, na područjima gdje su se nalazili tijekom godine. Podaci koji su dolazili iz Crikvenice primijećeni su kao jako dobri.

U 19. st., prije otvaranja meteorološke postaje, meteorološko motrenje radio je župnik Randić te je dostavljao svoje podatke u Državnu arhivu. Kasnijih godina, naš mještanin Franjo Car- Bajina , vodi svoj meteorološki dnevnik, upisuje svakodnevnu temperaturu zraka, sva opažanja koja su vidljiva, a vezana za meteorološko motrenje triput na dan, dvadeset godina.

Potkraj 19. st. razvitkom BALCOKLIMATOLOGIJE, a već i prije, primijećeno je da se Crikvenica nalazi na izvanrednom mikroklimatskom položaju. Grad je smješten, na najpitomijem dijelu Hrvatskog primorja, na ušću potoka Dubračine, koji se ulijeva u Jadransko more. Prema kopnu grad je zaštićen brežuljcima Obla, 300 m nadmorske visine te Drenin 380 m nadmorske visine. Oni se postupno spuštaju, prema moru, štiteći grad od jakih sjevernih vjetrova, a ujedno odvajaju mjesto od Vinodolske doline i južnih obronaka Velike Kapele. Otok Krk brani grad od južnih vjetrova. Narodne navode, kasnijim istraživanjem, potvrdili su INSTITUT ZA MEDECINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA iz Zagreba te BOTANIČKI ZAVOD PRIRODOSLOVNOG MATEMATIČKOG FAKULTETA SVEČILIŠTA U ZAGREBU sa naznakom: „Ovo područje ima sve klimatske i bioklimatske preduvjete, potrebne za razvoj zdravstvenog turizma, što treba iskoristiti te poboljšati turističku ponudu gradu Crikvenici.“ Sam ban, Dragutin Hedervary, bio je česti posjetitelj našega grada, svaki slobodni trenutak provodio bi u Crikvenici. Sve navedeno pridonijelo je otvaranju meteorološke postaje u Crikvenici, koja dana, 1. srpnja slavi 130-ti rođendan, sa sačuvanim meteorološkim podacima, koje su motritelji upisivali i dostavljali.

Prva meteorološka postaja 1. srpnja 1891. godine postavljena je u vrt našega prvo apotekara, Ivana Polića. Termometar za maksimalnu i minimalnu temperaturu zraka, do 1895. godine nalazio se na vratima apoteke, nakon čega je premješten, uz ostale instrumente, u dvorište.

Da se podsjetimo: Što su meteorološke postaje? To su organizacijske jedinice meteorološke službe, čiji je zadatak obavljati meteorološko opažanje, mjerenje, odnosno meteorološko motrenje, prema utvrđenim, jedinstvenim propisima. Meteorološko opažanje provodi se bez instrumenata, vizualno i ćulima. Mjerenje se vrši uz upotrebu instrumenata. Cilj motrenja je opaziti, izmjeriti, zapisati i zabilježiti razvoj vremena, koje se odražava na instrumentima i ćulima motritelja. Obavezna su redovna terminska (mjerenja) motrenja. Podatke dobivene meteorološkim opažanjima i mjerenjima u meteorološkoj postaji, njihovi motritelji dostavljaju u DHMZ-u u Zagreb, u obliku kodiranih mjesečnih izvješća, DNEVNIKA MOTRENJA, odnosno propisanih jedinstvenih obrazaca.

Naša prva meteorološka postaja, bila je slabo opremljena. Instrumenti su se često kvarili. 1896. godine meteorološka postaja nije radila nekoliko mjeseci. Prvih godina količina oborine mjerena je u milimetrima. Bilo je i netočnih podataka. 1901. god. postaja ne radi prva dva mjeseca. 1921. godine u trećem mjesecu postaja ne radi. 1953. godine par mjeseci ne radi, 2008. godine postaja 3 mjeseca ne radi. Pretežno, meteorološka postaja ne radi zbog odlaska motritelja, potraga za novim motriteljem.

1901. godine se meteorološka postaja seli u park, ispred pošte. Meteorološka postaja nekoliko puta mijenja svoju lokaciju. 1925. godine, 1927.godine, 1929. godine, 1934. godine, 1940. godine, 1947.godine te 1956. godine kada se seli kod plivališta. 1961. godine postavljena je u park, uz samu obalu, 5-6 metara od mora. Vjetrokaz i kišomjer bili su postavljeni 100 metara sjeveroistočno u blizini prvog reda kuća. 1963. godine prebačeni su kod meteorološke postaje, gdje se i danas sve skupa nalazi. Od 2014. godine meteorološki krug je ograđen, meteorološka postaja, kišomjer, vjetrokaz dobivaju i automatsku meteorološku postaju, posađeno je cvijeće te je ovaj prostor danas je ukras našeg grada.

Razlog seljenja meteorološke postaje bio je izgradnja obiteljskih kuća, izgradnja spomen obilježja, izrasla drveća, ispitivanje boljeg položaja, križanje šumskog i morskog zraka. U sadašnjem položaju postaja je izložena pojačanom strujanju zraka, koje donosi svježi zrak iz ogranka Gorskog kotara, u zaleđu Crikvenice, dolazi dolinom rijeke Dubračine, a održava se u nižim temperaturama i čišćim, iako slabim vjetrovima u zapadnom dijelu Crikvenice, uz kupalište.

Naši motritelji u ovih 130 godina bili su:

1. 1891. – 1901. godine IVAN POLIĆ, apotekar, motrenje je vršio 10 godina

2. 1901. – 1953. godine IVAN KOSTRENČIĆ- JOVO, motrenje je vršio 52 godine

3. 1954. – 1967. godine IVAN CAR – BALINA, motrenje je vršio 13 godina

**Ivan Kostrenčić, bio je ujak Ivanu Caru te je 65 godina meteorološko mjerenje održano unutar jedne obitelji. To je jedno od najdužih nizova meteorološkog mjerenja u Hrvatskoj u obitelji.

4. 1967. – 1987. godine LUKA RADIL – KROJAČ – motrenje je vršio 20 godina

5. 1987. – 2008. godine CAR MLADEN – motrenje je vršio 21 godinu

6. 2008. godine i danas – ANĐELKA RADIL, motrenje vrši 14 godina

**Luka Radil je svekar Anđelke Radil te se u toj obitelji motrenje vrši 34 godine.

Svi ovi motritelji, živjeli su odnosno žive, u samoj blizini meteorološke postaje, jedno drugome bili su susjedi i prijatelji.

Što se nalazi u meteorološkoj postaji? Meteorološka postaja postavljena je na 2 metra iznad tla, napravljana od drveta sa stijenama, žaluzinama, koje omogućuju cirkulaciju zraka te je obojena bijelom bojom. U njoj su smješteni termometri. Temperatura zraka mjeri se u stupnjevima Celzijevim. Termometar suhi i mokri, maksimalni i minimalni termometar. Staklena kapilara sa živom smještena je unutar staklene cijevi, koja sadrži i temperaturnu skalu. Termometar se okomito postavlja.

U meteorološkom krugu vrši se i vizualno opažanje atmosferskih podataka – vidljivost, da li je vedro, naoblaka, magla, sumaglica. Vjetrometar pokazuje smjer vjetra i jačinu vjetra. Kišomjer pokazuje količinu oborine u litrama. Motritelj svakodnevno u 7.00, 14.00. i 21.00.sati odlazi na svoje radno mjesto, bez obzira kakvo je vrijeme. Sva opažanja i mjerenja upisuje u KLIMATOLOŠKI DNEVNIK te isti dostavlja DHMZ-u, u Zagreb do 15.-og u mjesecu, a duplikat ostavlja kod sebe. Tijekom cijelog dana prati sve meteorološke pojave.

Motritelj mora znati obavljati poslove opažanja i mjerenja. Mora znati da je motrenje od temeljne važnosti za praćenje i proučavanje prognoze vremena i klime. Od trenutka kada motritelj osmotri i upiše u dnevnik motrenja, to izvješće postaje službeni podatak meteorološke postaje te na temelju toga izrađuju planovi.

Andrija Mohorovičić, znanstveni djelatnik na području meteorologije 15. siječnja 1901. godine obratio se motriteljima riječima: „ Ako je tu moralnu dužnost, preuzeo motritelj, da nešto bilježi, neka to ili u redu bilježi ili uopće neka ne bilježi. Bolje je ništa, nego loše.“

Naši motritelji dobro su motrili, s ljubavlju obavljali svoj posao u ovih sto trideset godina. Zahvaljujemo, svim našim motriteljima na njihovom predanom radu. Zahvaljujući njima, postoje naši sačuvani, zabilježeni, upisani meteorološki podaci 130 godina mjerenja na našoj meteorološkoj postaji, s kojima se možemo ponositi. Ljubav za ovaj posao, stvorila je u svakom motritelju odgovornost prema tom poslu.

Hvala DHMZ-u za održavanje ove meteorološke postaje, za motrenje ispravnosti rada i stanice i motritelja, neprekidno kontaktiranje motritelja, financijskom održavanju rada. Veliko hvala Gradu Crikvenici, što je vodio računa o ovoj meteorološkoj postaji, kao i DHMZ-u , što je posvećivao pažnju što boljoj reprezentativnosti meteorološke postaje. Spajanje navedenog omogućilo je ovakav dugi, neprekidni rad ove meteorološke postaje.

I danas, u našem gradu, ljudi s ljubavlju očitavaju meteorološke podatke. Naš zlatar 15 godina, na svoj papir bilježi kakvo je vrijeme, kolika je temperatura u 7.00, 14.00., u 21.00.sat. Našem zlataru, BASHOTI ROBERTU, hvala mu.

Prve informacije, kakva je klima u Crikvenici izlaze u turističkim vodičima. 1913. godine Roko Joković, opisuje klimu u Crikvenici: „ Vlada, blaga klima, stalna temperatura, zrak čist, ozonom nema prašine, mjesto zaštićeno od oštrog vjetra, nema magle.“

1940. godine MEDICINSKA BIBLIOTEKA, SVEZAK 75-78. daje opis klime u Crikvenici. 1960. godine tadašnji HMZ NR HRVATSKE izdaje publikaciju „ KLIMATSKI PODACI ZA CRIKVENICU ZA RAZDOBLJE 1892-1958. GODINE“, koja predstavlja drugu knjigu publikacije sa sekularnim nizom podataka iz GRADA ZA KLIMU HRVATSKE. Prva knjiga „KLIMATSKI PODACI ZA OSIJEK“ razdoblje 1882-1955. godine vidi se veliki značaj dugog niza meteorološkog mjerenja, jer je Zavodu Crikvenica bio jedini obalni grad koji je imao sve mjerne podatke, od prvog dana otvaranja postaje.

Listajući žute stranice ove knjige, nailazim:

1928. godine -maksimalna temperatura zraka iznosila je 39 stupnjeva Celzijevih
1945. godine – temperatura zraka iznosi je 39 stupnjeva Celzijevih
1942. godine – vjetar puše 42 dana
1902. godine – 21 dan snijega

Ognjen Bonac, 1. ožujka 2010. godine u svom znanstvenom radu daje prikaz 26 meteoroloških postaja u Hrvatskoj, gdje prikazuje i našu meteorološku postaju.

Da bi meteorološka praćenja bila što kvalitetnija, 2002. godine u meteorološki krug, Grad Crikvenica, uz pomoć DHMZ-a postavlja meteorološku postaju. Grad je želio dati građanima, njihovim posjetiteljima, što kvalitetnije i aktivnije informacije o vremenskim prilika, a da mjerni sustav zadovoljava sve potrebne propise meteorološke službe.

2010. godine mjerni sustav je u kvaru. Grad uz pomoć DHMZ-a i TRITONELA, postavlja novu automatsku meteorološku postaju. Dana, 20. veljače 2014. godine otvorena je nova automatska meteorološka postaja, koja i danas radi. Radimo na postavi turističkog i informativnog sustava, kako bi građani, turisti, svakodnevno mogli vidjeti i pročitati meteorološke podatke u ovom gradu.

Još jednom veliko hvala DHMZ-u u Zagrebu te svima koji su bili zaduženi za ovu meteorološku postaju, zaduženim ravnateljima, voditeljima, kontrolorima, serviserima, odnosno svima koji su dolazili i koji dolaze u ovu postaju te koji telefonski obavljaju poslove.

Prisjetimo se riječi bivšeg ravnatelja DHMZ-a, mr.sc. Ivana Čačića, koje su izrečene na otvaranju automatske meteorološke postaje, od dana 21. veljače 2014. godine: „Vjerujte, podaci o klimi na ovoj postaji, u Vašem gradu, u Crikvenici, su nacionalno blago, ne možete to nigdje kupiti, niti u Londonu, niti u Briselu. Vi to imate.“