Ministar o alarmantnim podacima o ozljedama na radu te o izmjenama Zakona o zaštiti na radu
Od 1997. do 2011. godine na vlastitom poslu poginulo je 734 radnika. Zbog ozljeda na radu izgubljeno je 12 milijardi kuna i više od 40 milijuna radnih sati. Podaci su to koji su Hrvatsku svrstali u sam europski vrh po negativnim podacima zaštite na radu. Alarmantni su to podaci koje je danas u sjedištu županijske gospodarske komore iznio Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava. Aktualni Zakon o zaštiti na radu treba mijenjati, jer za vrijeme staroga evidentirano je 318 tisuća ozljeda na radu i čak 2.112 profesionalnih bolesti. “Cijelu sustav se Zakona o zaštiti na radu se mijenja s ciljem da ona bude usmjerena prema preventivi i da se poduzimaju mjere koje će omogućiti poslodavcima da primjenjuju učinkovite mjere i da te mjere budu primjerene situaciji u kojoj se radnici nalaze”, objasnio je Mrsić. Hrvatska, kad je negativna statistika u pitanju, nalazi se na samom europskom vrhu. Veliki broj profesionalnih ozljeda ministarstvo planira u sljedeće tri godine smanjiti za deset posto. “Cilj nam je da smanjimo smrtnost za 5 posto do 2016. i negdje za deset posto kad govorimo o ukupnom broju ozljeda na radu”, nastavlja ministar. Velika većina ozljeda nije ni prijavljena kao ozljeda na radu i to se, dodaje Mrsić, mora promijeniti, a mijenjat će se i sustav evidencije ozljeda. Ministra rada i mirovinskog sustava nije zaobišlo ni pitanje o obnovi voznog parka Vlade Republike Hrvatske. Naime, Vlada će u dogledno vrijeme nabaviti 1.742 vozila vrijedna 256 milijuna kuna. “Vozni park je dio posla. Danas smo u Rijeci, jučer u Rovinju, Osijeku, to je dio posla. Treba imati onaj vozni park koji vam osigurava sigurnost i da jednostavno možete doći od točke a do točke b”, rekao je. Osim Hrvatske gospodarske komore, Mrsić je danas posjetio Pravni fakultet i riječkog gradonačelnika kojemu je prenio informaciju da je Rijeka među vodećim gradovima u državi po broju zaposlenih kroz mjere poticanja zapošljavanja. Tako je putem stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i putem javnih radova u u protekloj godini zaposleno oko 410 osoba.
