Od bolesti virusno Krpljenog meningoencefalitisa u Hrvatskoj je trenutno 11 oboljelih, a čak osam na području Primorsko-goranske županije. Dvije osobe su preminule.
Radi utvrđenog žarišta bolesti virusno Krpljenog meningoencefalitisa (KME) na području Gorskog Kotara, Primorsko-goranska županija osigurala je besplatno cijepljenje za sve osobe koje zbog svog posla kontinuirano borave u prirodnom okolišu te su izložene povećanom riziku od obolijevanja.
Cijepljenje se preporuča svim osobama koje profesionalno, svakodnevno i dugotrajno borave u prirodi i ne mogu izbjeći kontakt s vegetacijom poput poljoprivrednika, OPG-va, šumskih radnika, lovaca, radnika komunalnih društava i sl., a u tijeku je prikupljanje podataka o zainteresiranim osobama, naglasila je resorna pročelnica Đulija Malatestinić na konferenciji za medije.
U sklopu županijskog programa obuhvatit će se sve osobe koje profesionalno obavljaju poslove, a potrebno je naglasiti da je veliki dio njih već cijepljen“, istaknuo je voditelj Epidemiološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ Dobrica Rončević rekavši kako su javna poduzeća poput Hrvatskih šuma i HGSS-a unazad nekoliko godina vrlo solidno procijepljena, a cijepili su se i samoinicijativno ljudi svjesni rizika. „Otvoreni smo za sve one kojima je to prva doza, ali i one koji su na svoj račun započeli sa cijepljenjem“, zaključio je epidemiolog Rončević.
Primarno cijepljenje se sastoji od ukupno tri doze, a cijepe se posebno djeca te odrasli. Osobe koje se žele cijepiti, a same plaćaju, mogu se sa svojim kontakt podacima prijaviti u sjedište ili ispostave NZZJZ PGŽ. Cijena jedne doze iznosi 307,01 kuna.
Kako je naglašeno, rano otkrivanje i prevencija uboda krpelja je osnova svega, a neke od mjera uključuju nošenje odjeće dugih rukava i dugih nogavica te zatvorene obuće kako bi se zaštitio veći dio tijela, zaštitu glave i kose kapom ili maramom i primjenu sredstva za odbijanje krpelja (repelente) za kožu i odjeću. Po povratku iz prirode potrebno je pregledati imate li na koži ili odjeći krpelja, posebno dijelove tijela s niježnijom kožom gdje se krpelj voli ubosti, kao iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, pupak, područje iza koljena. Kod djece potrebno je osobito pažljivo pregledati glavu i kosu. Krpelja je potrebno čim prije odstraniti, a mjesto uboda premazati antiseptikom.
„Ako nema uboda krpelja i dugotrajnog boravka krpelja ubodenog u kožu, onda imamo znantno mali, gotovo nikakav rizik za prijenos bolesti KME“, rekao je epidemiolog Rončević.
KME karakterizira duga inkubacija od dva ili više tjedana, a u prvoj fazi se javljaju slabi simptomi bolesti koji mogu podsjećati na virusnu bolest gripe ili koronavirusa, poput glavobolje, povišene temperature, opće slabosti i boli u mišićima. Rijeđi su slučajevi da bolest nakon faze latencije, perioda u kojem ne postoje vidljivi klinički simptomi, pređe u fazu specifičnu za KME koja je praćena glavoboljom, neurološkim ispadima poput paralize i paralize disanja. Lajmska bolest pak puno je proširenija od KME. Riječ je o bakterijskoj bolesti, a oko mjesta uboda krpelja počne se širiti koncetrični prstenasti krug. Potrebno je javiti se lječniku što prije, jer problem nastupa kada dođe do širenja bakterije na područje moždanih ovojnica.