Institut Plavi svijet o dupinima u Riječkom zaljevu: Ne prilazite im, evo i zašto!

U posljednjih nekoliko tjedana zaprimamo dojave građana o opažanjima dupina u Riječkom zaljevu i kod Raba, koji se neobično ponašaju, borave u lukama i dopuštaju ljudima da im se približe, piše na svojim stranicama Plavi svijet. Njihovu objavu prenosimo u cijelosti.

Od prvih dojava u više navrata smo izlazili na teren, fotografirali i snimili oba dupina te smo procijenili njihovo opće stanje, i od lokalnog stanovništva prikupili informacije o njihovom ponašanju i ponašanju ljudi prema dupinima  

U oba slučaja radi se o jedinkama običnog kratkokljunog dupina (Delphinus delphis), vrste koja se u Jadranu smatrala regionalno izumrlom od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, a čija opažanja nakon više desetljeća ponovno bilježimo u posljednjih nekoliko godina. Iako su obični dupini društvena vrsta koja živi u skupinama od nekoliko desetaka ili stotina jedinki, dupini kod Raba i Rijeke su samotni (solitarni) obični dupini

Pojava samotnih dupina zabilježena je kod više vrsta dupina i u svim dijelovima svijeta, uključujući i Jadran, gdje smo u znanstvenim radovima opisali dva slučaja samotnih prugastih dupina (Stenella coeruleoalba), u Vinodolskom kanalu i luci Mali Lošinj, te vjerojatno najpoznatiji slučaj samotnog dobrog dupina (Tursiops truncatusBobija koji je tijekom više godina boravio u Novigradskom i Karinskom moru. 

Općenito, dupini su društvene životinje koje žive u skupinama unutar kojih postoje kompleksni međusobni odnosi i povezanost. Samotnim dupinima nazivamo one jedinke koje se odvajaju od ostalih jedinki svoje vrste i većinu vremena provode same i bez kontakta s njima. Zašto se neke jedinke odvajaju od skupina svoje vrste i postaju samotne još uvijek ne znamo. Mogući razlozi su brojni – dupini su bolesni ili ozlijeđeni pa ne mogu pratiti skupinu ili su iz nje izbačeni, mogu se osamiti uslijed traume zbog ugibanja drugih jedinki koje su im srodne (npr. par majka-mladunac) ili su s njima bile u bliskoj društvenoj vezi. Moguće je i da se jedinka odvoji od skupine u potrazi za drugom skupinom koju ne može pronaći zbog male brojnosti populacije, što bi mogao biti slučaj i sa ovim običnim dupinima. 

Zanimljivo je da, bez obzira na vrstu, svi samotni dupini pokazuju gotovo identične obrasce ponašanja koji se s vremenom mijenjaju kroz četiri opisane faze. U prvoj fazi dupini se izoliraju od ostalih jedinki svoje vrste te borave u nekom manjem području (luka ili zaljev) gdje počinju pokazivati interes za nežive objekte, npr. brodove ili bove, ali ne pokazuju zanimanje za ljude. U drugoj fazi počinju redovno sami prilaziti brodovima ili plivati oko bova, no i dalje ne dopuštaju prilazak ljudima. U trećoj fazi počinju dopuštati prilazak ili čak fizički kontakt manjem broju ljudi, dok konačno u četvrtoj fazi dupin uopće ne zazire od interakcija s ljudima i dopušta ili sam inicira kontakt s više ljudi. Ukoliko dođe do treće ili četvrte faze, dupin obično postaje lokalna atrakcija što privlači veliki broj ljudi koji s njime žele plivati.  

Intenzivna interakcija s ljudima neminovno dovodi do opasnosti za dobrobit dupina, ali i osoba prisutnih u njegovoj blizini. Izravni kontakt s ljudima može imati brojne negativne učinke na dupina: ljudi ga mogu ometati dok se odmara ili hrani; plivači na neprikladan način mogu dodirivati životinju i na taj je način slučajno ozlijediti (guranje prstiju u oči ili dišni otvor, pokušaji jahanja životinje, povlačenje za peraje i sl.); mogu mu nuditi hranu koja je neprikladna ili predstavlja izvor zaraze, a pritom se dupin može naviknuti da od ljudi traži hranu pa prestaje loviti plijen; zbog prisutnosti ljudi dupini su u većoj opasnosti od nasukavanja, upetljavanja u konope i ribolovne alate ili od sudara s brodicama. Osim toga, ljudi mogu pokušati namjerno ozlijediti dupina što je u više zabilježenih slučajeva dovelo do ugibanja životinje. 

S obzirom da se radi o divljoj životinji ona uslijed neprimjerenog ponašanja ljudi može početi pokazivati agresivno ponašanje. Zabilježen je najmanje jedan slučaj gdje je dobri dupin usmrtio kupača (1994. u Brazilu) i više slučajeva u kojima je došlo do ozbiljnih ozljeda ljudi. U većini slučajeva agresivno ponašanje dupina reakcija je na neprimjereno ponašanje osoba koje su dupine pokušavale jahati, udarati, povlačiti za peraju, a u jednom slučaju čak i nagurati sladoled u dišni otvor dupina. Do ozljeda može doći i kada se dupin ne osjeća ugroženim već se radi o naglim pokretima koji mogu ozlijediti čovjeka čak i kada se dupin „igra“ tj. provodi vrijeme s kupačima. 

Stoga apeliramo na sve koji se zateknu u blizini da ne pokušavaju prići i plivati s dupinom, dodirivati ga ili hraniti jer upravo na taj način može doći do navikavanja životinje na ljude što može dovesti do neželjenih posljedica. Osim mogućeg agresivnog ponašanja, u bliskim interakcijama samotnih dupina i ljudi postoje i druge opasnosti. Dupini nam mogu nam prenijeti brojne ozbiljne i teško izlječive bolesti – zoonoze – kao što su tuberkuloza, leptospiroza, itd. Jednako tako, ljudi tijekom bliskih interakcija mogu u populaciju dupina prenijeti bolesti koje mogu uzrokovati ugibanje velikog broja životinja. Stoga bi plivanje s njima, a posebice dodirivanje, trebalo svakako izbjegavati. Također, s obzirom da samotni dupini gube prirodan strah od plovila, mogu zadobiti teške ozljede od sudara s brodskim propelerima i uginuti. 

Prema našim saznanjima, obični dupini u Riječkom zaljevu i kod Raba su dobrog općeg stanja, nemaju vanjskih znakova bolesti, normalno zaranjaju i nisu izgladnjeli odnosno uspješno love plijen. Također, do sada nisu zabilježeni pokušaji namjernog ozljeđivanja iako već postoje snimke ljudi koji s dupinom plivaju i rone. Prema informacijama kojima raspolažemo, ovi dupini trenutno nisu agresivni i ne predstavljaju opasnost, ali smatramo da će ponašanje ljudi prema njima odrediti njihovu sudbinu u budućnosti.

Foto:Plavi svijet