Jadrolinija je lider u pomorskom putničkom prijevozu na Jadranu. Njezina priča počinje u Rijeci prije 75 godina.

” Jadrolinija koja opstala do dana današnjeg imala je svoju misiju da osim svoje prijevozničke I putničke, ima tu tu misiju odražavanja kontakta otoka s kopnom dakle zaustavljanja emigracije I opustošenja otoka. ” – objasnio je Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja Grada Rijeke. 

Paralelno s Jadrolinijom iste godine, osnovana je I Jugolinija koja više ne postoji. Ona je bila namijenjenna za međunarodni prijevoz robe I putnika. Tih vremena sjeća se Juraj Karninčić, koji je prvi posao dobio upravo na Jugoliniji.

“Ja sam se zaposlio na Jugoliniji, to je već prošlo stoljeće 64. godine, kao kadet na brod, ukrcao sam se u Trstu. Svu karijeru sam odradio I napravio na Jugoliniji, kao zapovjednik sam plovio na 9 ili 10 brodova.” – rekao je Karninčić, inače predsjednik Udruge pomorskih kapetana Sjevernog Jadrana – Kraljica mora.

Broj brodova Jugolinije uvijek se vrtio oko brojke 50. Imala je međunarodni ugled u svim pomorskim centrima svijeta. Tada se govorilo brodovima Jugolinije mogu ploviti samo najbollji.

“Ja mislim da su morali biti zadovoljni, s obzirom da su imali jendu sigurnost, socijlanu, mirovinsku, zdravstvenu, da su imali posao. Premda je u to vrijeme bilo gledajući s današnje točke nehumano. Godinu dana si morao bit na brodu da bi ostvario godišnji.” – objasnio je Karninčić.

Jugolinija se 1992. godine preimenuje u Croatia line. 2002. godine poduzeće praktički prestaje postojati kada je prodan i posljednji brod.

” Zadnji broj Jugolinijin je odvezen u rezalište 2002. u Turku I za nesreću nekako nije slavno, ali zadnji brod zvao Hrvatska.” – rekao je Dubrović.

Za razliku od nje, Jadrolinija je opstala do dana današnjeg. Njezina flota godišnje preveze preko 12 milijuna putnika i tri milijuna vozila što čini preko 80 posto godišnjeg broja svih prevezenih putnika i vozila u pomorskom prometu Hrvatske.