Pušenje da ili ne, dilema je o kojoj zadnjih dana raspravljaju pušači, nepušači ali i vlasnici lokala, nakon što je u javnost izašla vijest o mogućoj odluci nove Vlade da se zabrani pušenje na javnim mjestima.

Pušenje da ili ne, dilema je o kojoj zadnjih dana raspravljaju pušači, nepušači ali i vlasnici lokala, nakon što je u javnost izašla vijest o mogućoj odluci nove Vlade da se zabrani pušenje na javnim mjestima.
Slijedi ili ne primjer zemalja Europske unije, posljedice pušenja ostaju kobne. U svijetu svakodnevno puši milijardu i 100 milijuna ljudi, od bolesti izazvanih pušenjem godišnje umire tri i pol milijuna ljudi, a pušači zbog prerane smrti u prosjeku žive 22-e godine kraće. U Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje umire 12 tisuća ljudi, što znači 35 osoba dnevno. A po broju pušača prednjači Primorsko-goranska županija u kojoj prema podacima Hrvatskoga Zavoda za javno zdravstvo puši čak 33 posto odraslog stanovništva, najčešće mlađi od 20 godina.
Đulija Malatestinić, zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ navodi: „Višestruko je negativno djelovanje pušenja na ljudsko zdravlje. Ono djeluje i podražajno, i toksično i kancerogeno. Dokazano je sigurno da je najčešći uzročnik nastupa raka bronha i pluća ali i ždrijela, usne šupljine, mokraćnih puteva, bubrega i gušterače.“ Dokazano je da i pasivno pušenje izuzetno šteti zdravlju, naročito u djece jer ne zaboravimo da se izgaranjem duhana oslobađa preko 4000 različitih kemijskih sastojaka. A ako si ne pomognemo sami bar djelom za nas će to učiniti Zakonska regulativa, koja će u svakom slučaju doprinijeti stvaranju zdravijeg okruženja i kvalitetnijeg života.