Kako je istaknuto na gradonačelnikovom kolegiju, predloženi proračun Grada Rijeke za 2020. godinu u iznosu od 1.318.042.108 kuna je za 11,8% ili 139,1 milijuna kuna veći u odnosu na planirani proračun za 2019. godinu. U 2020. godini učešće sredstava proračunskih korisnika u ukupnom proračunu iznosi 20%, a udjel sredstava Grada je 80%.
Rashodi su planirali u nešto manjem iznosu, odnosno iznose 1.282.400.000 kuna. Naime, razliku u manjoj mjeri čine manjak i višak sredstava proračunskih korisnika, a u najvećoj mjeri, odnosno u iznosu od 35.385.000, radi se o sredstvima namijenjenima pokriću manjka proračuna iz prethodnih godina. Naime, Temeljem Plana mjera za pokriće manjka i smanjenje obveza Grada Rijeke koji je donesen u rujnu 2018. godine, u Proračunu za 2020. i projekcijama za 2021. i 2022. godinu planirano je sukcesivno pokriće manjka prihoda Grada u svim godinama, odnosno u 2020. godini je planirano pokriće manjka u iznosu od 35,38 milijuna kuna, u 2021. godini u iznosu od 30 milijuna kuna te u projekciji za 2022. godinu u iznosu od 33 milijuna kuna.
Kako je istaknuo gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, proračun za 2020. godinu planiran je u većim iznosima nego u 2021. i 2022. godini, u prvom redu zbog činjenice da se u 2020. godini planiraju najveći troškovi vezani uz provedbu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, manje uz financiranje programa, a više se odnosi na izdvajanja za izgradnju objekata u sklopu kompleksa Benčić te uređenje broda Galeb, radova koji će u najvećoj mjeri biti završeni u narednoj godini, a nešto manje u 2021. godini.
Pomoći iz državnog i europskog proračuna najveći izvor prihoda
Prema riječima pročelnika Odjela za financije Ante Mađerića, upravo zbog značajnih kapitalnih ulaganja, ali i činjenice da će po prvi puta plaće za zaposlene u osnovnim školama u iznosu od 147 milijuna kuna, koje se i dalje osiguravaju u državnom proračunu, isplaćivati direktno iz gradske riznice, prihodi od pomoći iz inozemstva i državnog proračuna u iznosu od 384,8 milijuna kuna po prvi puta predstavljaju najveće prihode proračuna. Osim plaća za zaposlene, značajni se iznosi odnose na sredstva EU fondova za projekte uređenja kompleksa Benčić i broda Galeb, ali i projekte energetske obnove vrtića, škola i Muzeja grada, start up inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju „Energana“, Interpretacijski centar prirodne baštine, Tehnološko-edukacijski i poduzetnički inkubator „Proizvodni park Torpedo“, Poslovnu zonu Bodulovo, izgradnju sortirnice na lokaciji Mihačeva draga i drugo. Također, planira se prihod od 11 milijuna kuna od nagrade Melina Mercouri, koju je Rijeka osvojila prema preporuci stručnog panela Europske komisije koji procjenjuje ozbiljnost i uspješnost provedbe projekta te će navedena sredstva biti iskorištena u svrhu realizacije EPK programa.