Jedna od promjena koja se događa u ljudskom tijelu tijekom virusne ili baterijske infekcije je gubitak težine. Dosad, međutim, nije bilo sasvim jasno zašto tijelo reagira na ovaj način. Tim znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Rijeci koji se već godinama bavi razjašnjavanjem mehanizama pomoću kojih se ljudski organizam bori protiv bolesti, uspio je riješiti i ovaj dio zagonetke.
Rezultati njihovog istraživanja na mišjem modelu objavljeni su danas u jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa Nature Metabolism, a u radu je razjašnjeno kako naš imunološki sustav koristi masno tkivo da bi se učinkovitije obranio od infekcije.
Kako objašnjava znanstveni tim iz Rijeke, u sklopu obrane od virusne infekcije stanice našeg imunološkog sustava zauzimaju masno tkivo, koje inače služi kao svojevrsno skladište u kojem organizam pohranjuje hranjive tvari u obliku lipida. Imunološke stanice potom započinju proizvoditi imunološke hormone – citokine, koji izdaju naredbu stanicama masnog tkiva da oslobode lipide.
To se, otkrili su riječki znanstvenici, događa s konkretnim razlogom: vrsta imunoloških stanica poznatih kao B stanice preferira koristiti lipide kao izvor energije. Njihovi eksperimenti su pokazali da su B stanice učinkovitije u borbi protiv infekcije nakon što su lipidi iz masnog tkiva bili otpušteni u krv. Naime, kad bi znanstvenici spriječili oslobađanje lipida iz masnog tkiva, koncentracija virusa u krvi miševa je narasla. Ovaj proces, otkrio je tim, događa se i u ljudskom organizmu.
,,Dobro je poznato da je višak masnog tkiva loš za zdravlje. Na primjer, naša prethodna istraživanja pokazala su da visceralno masno tkivo izaziva upale u tijelu. Ali u ovom konkretnom slučaju zapravo nam pomaže u borbi protiv infekcije.” kazao je prof. Felix Wensveen, voditelj projekta u okviru kojeg je napravljeno ovo istraživanje.
Važnost za rak
Znanstveni tim s Medicinskog fakulteta u Rijeci sada namjerava proširiti ovu liniju istraživanja na jednu od najbrutalnijih promjena koju karcinom izaziva u tijelu – gubitak kilograma. Dobro je poznato da tijekom posljednjih stadija ove bolesti tijelo započinje sve više trošiti vlastite rezerve masti. Nakon što one bivaju potrošene, isto se događa mišićnoj masi, čak i onda kad pacijenti dobivaju hranu putem infuzije. Riječki znanstvenici pretpostavljaju da bi razlog tome mogla biti imunološka reakcija organizma koju su upravo otkrili, odnosno da imunološki sustav djelovanje karcinoma „vidi“ kao neprekidnu virusnu infekciju i treba mu dodatni izvor energije kako bi se lakše obranio. To im daje naslutiti i činjenica da se i u njihovim eksperimentima infekcija ovaj proces odvijao unatoč tome što su miševe neprekidno hranili dovoljnim količinama glukoze.
S obzirom da znanost danas ima način da zaustavi pojedine reakcije imunološkog sustava, znanstveni tim se nada da bi daljnja istraživanja potencijalno mogla dovesti do terapije kojom bi se spriječio gubitak težine u kasnijim fazama karcinoma.
Članovi tima
Istraživanje riječkog tima djelomično je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Najveći dio posla obavila je u Rijeci na Zavodu za histologiju i embriologiju dr. sc. Mia Krapić, kojoj je kasnije pomagala dr. sc. Inga Kavazović, pod mentorstvom prof. Felixa Wensveena. Podršku imunološkim eksperimentima pružio pročelnik Odjela za histologiju i embriologiju prof. Bojan Polić, dok je klinička istraživanja nadzirala izv. prof. Tamara Turk Wensveen s katedre za internu medicinu KBC Rijeka. Na specijaliziranima eksperimentima tim je radio zajedno s nacionalnim i međunarodnim znanstvenicima uključujući timove izv. prof. Ilije Brizića s Medicinskog fakulteta u Rijeci, prof. Marca Schmidt-Suppriana na Sveučilištu u Münchenu i doc. Fleura Petersa sa Sveučilišta u Amsterdamu.
