40 godina je prošlo od rođenja prvog djeteta začetog izvantjelesnom oplodnjom u Hrvatskoj. Hrvatska je tada, kao sedma zemlja na svijetu postigla, u to doba, revolucionaran uspjeh, samo pet godina nakon rođenja prve bebe začete tim postupkom.

Osim potpuno novih metoda, promijenili su se i razlozi neplodnosti koji su se onda liječili u odnosu na današnje.

• Obično su muškarci dovodili svoje žene jer one ne mogu zanijeti. Danas se situacija potpuno promijenila. Obrnuto se zapravo događa. Danas je jedan od temeljnih razloga zapravo muška neplodnost zbog koje radimo izvantjelesnu oplodnju, odnosno gotovo 53% izvantjelesne oplodnje se radi zbog muškog čimbenika, rekla je specijalistica ginekologije i opstetricije, Dinka Pavičić Baldani.

Drugi najčešći razlog, zbog kojeg se danas rade izvantjelesne oplodnje je dob žena, odnosno odgađanje rađanja. U Hrvatskoj se u proteklih 40 godina medicninski potpomognutom oplodnjom rodilo oko 40 tisuća djece.

• Nešto više od 1700 djece koja je bila top godina prije korone, inače uvijek retrogradno rade te podatke što je po prilici jedno 100 prvih razreda. Znači godišnje u Hrvatskoj se rodi oko 100 prvih razreda izvantjelesnom oplodnjom. Djeca rođena izvantjelesnom oplodnjom sudjeluju u 5% ukupnog nacionalnog postotka rođenja djece, dodala je Pavičić Baldani.

Svaki 6. par u Hrvatskoj je neplodan zbog čega je Hrvatska uključila liječenje neplodnosti u strategiju demografske obnove. HZZO pokriva troškove četiri postupka, i to ženama u dobi do 42 godine.