U Primorsko-goranskoj županiji nikad više nezaposlenih
Nezaposlenost, pad potrošnje i standarda, opća nelikvidnost, visoke kamatne stope na stambene kredite – samo je dio gotovo beskonačnog niza problema koji muče prosječnog Hrvata. Kao sol na ranu, došla je i odluka Ustavnog suda koji je krizni porez proglasio zakonitim.
S porezom i bez njega, situacija podsjeća na legendarnu rečenicu koju je prije točno godinu dana izrekao bivši premijer Sanader – u banani smo. Počnimo od nezaposlenosti.
– Na području naše županije nikada nije bilo toliko nezaposlenih prijavljenih na Zavodu. Tako da po posljednjim podatcima broj prijavljenih je 15 tisuća – kazala je regionalna povjerenica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Jadranka Tomašić.
U isto doba prošle godine bilo ih je 20 posto manje. S druge strane, umjesto da raste što je jedno od osnovnih načela ekonomije u krizi, potrošnja pada.
– Na taj način se efekt ovog kriznog poreza smanjuje jer koliko god u početku on puni proračun, mi zapravo ne kupujući ili kupujući mimimum koji nam je potreban, mi proračun punimo sve manje – dodaje Tomašić.
A minimum je iz mjeseca u mjesec sve skuplji. Potrošačka košarica prosječne četveročlane obitelji koja uključuje minimalne izdatke za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje i obrazovanje u listopadu je iznosila 6 334 kune. Prosječna plaća, ako ju uopće primate, pokriva svega 83 posto troškova života, u našoj županiji još osam posto manje – pod uvjetom da imate stan i auto u vlasništvu. Hrana čija cijena divlja, odnosi 40 posto.
Žalosna je, ali i istinita činjenica da 87 posto novozaposlenih dobiva ugovor na određeno vrijeme čime postaju radnici drugog reda.
– Ne mogu dignut kredit, ne mogu organizirati svoju obitelj, ne mogu si planirati obitelj, uglavnom se to radi o mladim ljudima, ne mogu dignut svoj glas i ukazati na bilo što zbog toga što se boje – objašnjava Tomašić.
Ono što možemo, odnosno moramo jest vraćati inozemni dug koji je prešao 40 milijardi eura. Samo sljedeće godine, Hrvatskoj na naplatu dolazi 9 milijardi eura koje će već prezadužena država platiti novim zaduženjem.
