Krizni porez otišao u povijest

Nakon što je većina građana odahnula s prvim danima srpnja, studeni donosi olakšanje, i koju kunu više, i ostatku radnika i umirovljenika. Kriznog poreza više nema.
Punjenju državne blagajne, po modelu Princa Johna, negativca iz priče o Robin Hoodu, došao je kraj. Konačno, potpuno ukidanje kriznog poreza, koji je, odmah nakon donošenja, izazvao negativne reakcije građana, ali i brojnih stručnjaka, povećati će raspoloživi dohodak preostalih 350 tisuća građana.
– Taj porez je negativan u svakom aspektu, čak i makroekonomski, imao je loše učinke, zbog toga što je smanjio raspoloživi dohodak građana u vrijeme krize i također su i njegovi fiskalni učinci upitni – kazao je Saša Drezgić s riječkog Ekonomskog fakulteta.
Od kolovoza prošle godine, kada je uveden, krizni je porez plaćalo više od milijun i 300 tisuća Hrvata, s primanjima iznad tri tisuće kuna. Stopa od dva posto, za milijun je građana, s primanjima od 3 do 6 tisuća kuna, ukinuta u srpnju, a viša se stopa od četiri posto ukida s početkom studenog.
Od uvođenja poreza do danas situacija se samo pogoršala, broj nezaposlenih je veći, kupovna moć manja, poručuju iz sindikata.
– Efekti nakon više od godinu dana su poražavajući, a to se vidi i od prošlog ukidanja niže stope poreza da ono što se željelo postići, a to je povećana potrošnja, do te povećane potrošnje i punjenja proračuna kroz PDV nije došlo – istaknula je regionalna povjerenica SSSH, Jadranka Tomašić.
Ali su zato građani, za Lijepu našu, u proteklih 15 mjeseci, kroz krizni porez, izdvojili nešto više od dvije milijarde kuna.