Izrađene replike kamenih glava s pročelja palače Šećerane

 

 

Za potrebe stalnog postava Muzeja grada Rijeke u obnovljenoj palači Šećerane izrađene su replike kamenih glava s pročelja zdanja. Glave su privlačile pozornost uličnih prolaznika promatrajući ih iznad dvaju bočnih portala kao simboli proizvodnje šećera. Nepoznati skulptor iz 18. stoljeća upleo im je u kosu nekoliko šećernih zvona, kampanula, dajući do znanja već na ulazu palače što se proizvodi u industrijskom kompleksu na Brajdi.

 

Obje replike izradila je tvrtka Vektra d.d. iz Varaždina. Originalne glave s pročelja najprije su koncem srpnja očišćene od atmosferskih utjecaja i ostalih naslaga što ih je donijelo vrijeme, laserski mikroskenirane i fotogrametrijski izmjerene. Potom su izrađeni umanjeni prototipovi. Tijekom kolovoza završena je izrada replika čije su dimenzije istovjetne originalu, visine oko 70 cm. To je učinjeno tehnikom 3D printanja, koristeći polimernu plastiku. Postupak je zahtijevao printanje svake glave u nekoliko dijelova te naknadno spajanje u cjelinu. Glave su ovih dana dopremljene u Muzej. Da bi se dobilo vizualni učinak istovjetan ili sličan originalnom, bit će u restauratorskoj radionici obojene svijetlosivo, poput kamena.

 

To nisu jedine replike objekata i predmeta izravno vezanih za rad riječke Rafinerije šećera koje su stigle u Muzej. Nešto prije njih stigli su glineni kalupi za lijevanje šećera kakvi su se koristili na Mlaki, na Brajdi i na mjestu današnjega Pomorskog fakulteta, gdje je sve Šećerana imala pogone. Također glineni vrčevi na koje su ti kalupi bili postavljani da bi se tako cijedila voda iz šećernih stožaca. U konačnici bi se u kalupima dobio suhi rafinirani šećer, a u vrčevima slatka voda koju se dalje upotrebljavalo za izradu alkoholnih pića. Ukupno je riječ o stotinu kalupa (20 velikih, 40 srednjih i 40 malih) pristiglih u Muzej te jednako toliko vrčeva. Izradila ih je tvrtka Isa d.o.o. iz Jurdana. Dio njih namijenjen je suvenirskoj prodaji.

 

Najatraktivnija među pristiglim kalupima je replika izvornoga riječkog kalupa sačuvanog u bečkom Tehničkom muzeju. To je danas jedini poznati artefakt iz doba kada se rafinirao šećer u Rijeci. Izrađen je u lončariji same Rafinerije šećera oko 1800. godine i nosi oznaku „R“ (Rafinerija). Poput glava s pročelja, replika kalupa izrađena je 3D printom od polimerne plastike. Zajedno s replikama dviju glava te deset drugih kalupa i vrčeva, sličnih onima kakvi su se koristili u Rijeci, bečko-riječka replika dobit će u palači povlašteno mjesto. Zahvaljujući njezinu uključivanju u dio stalnog muzejskog postava posvećenog šećeru u tri dvorane zdanja, posjetitelji će moći dobiti uvid u način na koji se u Rijeci proizvodio šećer prije dvjesto i više godina.

 

Doba je to prije kockica, šećera u prahu i sličnih današnjih oblika, kada je šećer bio luksuzna roba u obliku kampanula od kojih su se za čaj ili kavu odlamali manji komadi. Mogli su ga si priuštiti samo bolje stojeći građani.

 

Kategorija