Kuhari, pralje, spremačice važan su dio kolektiva riječkog KBC-a, pogledajte jedan njihov radni dan

Kad spomenemo Klinički bolnički centar prvo se sjetimo liječnika i medicinskih sestara, no bolnica ne bi mogla funkcionirati bez onih koje manje spominjemo u javnosti, a to su djelatnici u kuhinji, praoni, te oni koji se brinu o čistoći.

Iz kuhinje riječkog KBC-a hrana se priprema za pacijente osim na njihovom lokalitetu i za one koji su u bolnicama na Kantridi i Sušaku. U današnjim uvjetima rada pripremaju oko 400 obroka dnevno, no Željko Janković, voditelj kuhinje u KBC-u Rijeka rekao nam je da u normalnim uvjetima pripremaju oko 700- 800 obroka što doručka, što ručka i večere.

Na riječkom lokalitetu ih je 40-tak što pomoćnog osoblja, kuhara, administratora, rukovoditelja, skladištara, u kompletnom KBC-u na prehrani je 70 djelatnika.

Svaki kuhar u KBC-u mora dobro poznavati dijetetiku, gotovo 35 različitih dijeta, što koji pacijent smije jesti, a što ne. Uglavnom rade sa svježim namirnicama. Za vrijeme epidemije i njihov rad se morao organizirati u grupama rekla nam je Kata Crnjak, voditeljica kuhinje u KBC-u Rijeka.

- Pazilo se na higijenu i prije, ali je sada pojačana, nitko nije smio prilaziti kuhinji samo mi zaposlenici, bili smo podijeljeni u dva tima A i B i ovi koji su radili sedam dana ovi drugi su bili doma, rekla je Crnjak.

Dezinficiralo se sve i stalno, uz obavljanje i onih poslova koje svakodnevno čine, navikli su oni na to, kaže Kata Crnjak, koja ima 42 godine staža rada u kuhinji. Danas je na bolničkom meniju za ručak bio rižoto s lignjama, zelena salata, riba i blitva te musaka od ribe, a porcije su po normativima i sasvim solidne onako pristojne kao kod kuće.

U praoni dnevno operu oko 3 tone robe o čemu se brine 45 zaposlenika, koji posao obavljaju u dvije smjene. Prijem robe, pranje, sušenje, peglanje i otprema dio su rutine Marije Petković, već 15 godina. Dok su imali oboljele od Covida-19 morale su opreznije baratati robom.

- Odjeća je dolazila zaštićena u posebnim vrećama, biorazgradivim. Mi smo se posebno morali za to obući i raditi po protokolu da zaštitimo sebe i okolinu u kojoj radimo i dezinficiramo nakon procesa gdje se punila i sve – rekla je Petković.

I oni su radili u grupama kako bi izbjegli kontaminaciju. Kažu straha je bilo, no posao se mora obaviti. Čistoća je pola zdravlja, no u KBC-u ona je izuzetno važna i presudna u spriječavanju infekcija.
Nikola Čačić, rukovoditelj Službe bolničkih uslužnih djelatnosti u KBC-u Rijeka rekao nam je o ustroju službe.

- Služba bolničkih uslužnih djelatnosti je velika, ima gotovo 500 djelatnika, spremačica ima oko 300 – rekao je Čačić.

Spremačice su na ovom odjelu podnijele veliki teret vezano za održavanje čistoće i dezinfekcije. Njihov posao se udeseterostručio za vrijeme epidemije.

Sanja Balent, spremačica je u KBC-u Rijeka 12 godina.
- Radili smo po protokolu sve nam se izmjenjalo u tri dana smo morali sve organizirati kako raditi. Bojali smo se prvenstveno da se ne bi dalje proširilo, pazili smo prvenstveno na pacijente i na sebe i da ne odnesemo nešto svojim kućama. Jako puno se čistilo, dezinficiralo, puno, puno više – ispričala je Balent.

Moraju sve stići i obaviti na vrijeme. Srećom u Rijeci više nema oboljelih od Covida-19 u bolnici. Ako je nešto dobro donijela epidemija to je osvješćivanje društva o važnostima svakog pojedinog zanimanja. Nema malih i nevažnih ima samo manje vidljivih i eksponiranih.