Potpisan ugovor za produbljenje južnog veza – Kostrensko pristanište

 

 

Potpisan je Ugovor za izvođenje radova u okviru projekta “Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – produbljenje južnog veza AGCT (POR2CORE-AGCT dredging)”.

 

Ugovor obuhvaća radove produbljenja morskog dna u duljini od 100 m uz obalni zid južnog veza čime će se izjednačiti dubina mora u dužini od 428 m operativne obale Kostrensko pristanište na kontejnerskom terminalu Brajdica kojim upravljaju Jadranska vrata d.d. (AGCT).

„Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici u duljini od 100 metara presudno je za poslovanje Jadranskih vrata d.d. (AGCT) budući da posljednjih godina svjedočimo porastu veličine kontejnerskih brodova koji pristaju u riječkoj luci.“ – rekao je Emmanuel Papagiannakis, izvršni direktor AGCT-a. Nadodao je i sljedeće:

„Kako bi kontejnerski brodovi nastavili efikasno pristajati, te kako bi Rijeka zadržala poziciju Gateway-a u Sjevernom Jadranu, neophodno je osigurati dovoljan gaz kao osnovni preduvjet održanja prekooceanskih servisa.“

Postojećih 328 metara Kostrenskog pristaništa ograničava količinu kontejnera dostupnih za rukovanje na kontejnerskim brodovima koji tiču AGCT, čime se tim brodovima umanjuje raspoloživi kapacitet te smanjuje iskoristivost. Produbljenjem dodatnih 100 metara Kostrenskog pristaništa najveći brodovi koji danas tiču Rijeku, kapaciteta 15 000 TEU  (ekvivalent 20’ stopnim kontejnerima) mogu maksimalno iskoristiti količine tereta bez ograničenja.

Sve je to dodatno podržano nedavnim proširenjem intermodalnog područja AGCT -a, čime je značajno povećan kapacitet na željeznici. Osim navedenog, povećava se i sigurnost te skraćuje vrijeme potrebno za privez (i odvez) svih kontejnerskih brodova  koji pristaju na AGCT.

 

Važno je za napomenuti kako u tijeku postoji još jedan  CEF projekt dodatnog produbljenja cijelom duljinom od 430 metara Kostrenskog pristaništa na dubinu od 16.5 metara. Time bi se omogućio prihvat kontejnerskih brodova sljedeće generacije, poboljšao protok roba između Azije i Europe gdje ciljana tržišta sve većim udjelom uključuju zemlje središnje Europe. Slijedom trenutnog udjela željeznice na AGCT-u koji iznosi 42%, ovim se projektom također podržava i ekološki osviješten opskrbni lanac, korištenjem tehnologije prijevoza sa najmanjim negativnim utjecajem na okoliš.

 

Ugovor za izvođenje radova u iznosu od 78.170.856,22 kuna + PDV (97.713.570,27 kuna) potpisali su Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka i Orianna Boscolo Contadin, Članica Uprave izvođača radova, tvrtke NUOVA CO.ED.MAR S.r.l..

 

Očekujemo da će spomenuti projekti pozitivno pridonijeti razvoju riječke luke kao značajnog južnog ulaza u Europu, dodatno povećati udio željezničkog prometa i razvoj cjelokupne logističke industrije u Hrvatskoj. Iza nas je uspješna 2019. godina, u kojoj smo rasli 20% u odnosu na prethodnu, dok u prvih 5 mjeseci, unatoč COVID-u bilježimo rast od 15 % u odnosu na 2019 godinu. Štoviše, s ponosom mogu reći kako je iza nas izuzetno uspješan svibanj; mjesec koji je ostvario najveći promet u povijesti terminala i zabilježio najveći broj pristalih brodova“ – komentirao je Emmanuel Papagiannakis, izvršni direktor AGCT-a, te je još nadodao:

 

Nastavno na ulaganja u intermodalni dio terminala, pretovari na željeznici porasli su gotovo 50% u usporedbi sa prošlom godinom, te sada u ukupnom prometu terminala sudjeluju sa 42%, sa servisima prema unutrašnjosti, prema središnjoj i južnoj Europi. Nastaviti ćemo sa razvojem luke i intermodalnih servisa radujući se nastavku kontinuiranog rasta riječke luke.“

 

 

Kategorija