Uskoro skraćeni radni tjedan!

Ministar rada i mirovinskog sustava Aladrović je naveo da ovaj model za smisao ima očuvanje radnih mjesta, ali i pomoć gospodarstvu, da pomogne poslodavcima da prebrode krizu. Prvi sastanci sa socijalnim partnerima započinju danas.

Država bi za dio neefikasnog radnog vremena, koji poslodavci ne mogu koristiti kako bi stvarali dodatnu vrijednost, sufinancirala plaće radnika, dok bi za ostatak, kad su radnici efikasni i kad poslovna aktivnost ne trpi, trošak i dalje snosili poslodavci.
 
"Modaliteti su različiti od zemlje do zemlje i iskustva su različita. Trenutno, u ovoj krizi, na to su se odlučili Njemačka, Austrija, Španjolska i Slovenija. Sve smo te europske modele proučili i definitivno je da ćemo pronaći nekakav model koji bi bio optimalan za hrvatsko gospodarstvo," rekao je ministar Aladrović.
 
Sindikatima je mjera dobra
 
Novu mjeru pomoći gospodarstvu zasad pozdravljaju svi socijalni partneri, a Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, nazvao ju je dobrom. "Trebamo se što prije dogovoriti kako iskombinirati dosadašnju mjeru, uključiti i nova sredstva i punom parom krenuti u primjenu," dodao je Sever.

Ekonomisti procjenjuju da bi ovo državu trebalo koštati oko 400 milijuna kuna mjesečno. Aladrović je rekao da je europski program SURE zamišljen u obliku zajma s određenim jamstvima država članica, vrijedan je oko 100 milijardi eura, a oko 400 milijuna eura je dedicirano za Republiku Hrvatsku.

Kako mjera funkcionira: Država daje 60% izgubljene plaće

1. Što je mjera sufinanciranja skraćenog radnog tjedna?

Riječ je o državnoj mjeri očuvanja radnih mjesta. Poslodavcu se dozvoljava da zaposlenima smanji broj radnih sati tjedno te da im za jednaki udio smanji i plaće, a dio izgubljenih prihoda radnicima nadoknađuje država.

2. Je li naknada radnicima bespovratna?

Mjera se aktivira na zahtjev poslodavca, a zaposlenici nemaju nikakvu dodatnu obavezu za dobivanje naknade niti će taj novac trebati vraćati. Nakon što poslodavac aktivira mjeru radnicima na račun stiže umanjena plaća poslodavca te državna naknada.

3. Koliko iznosi subvencija za skraćeni radni tjedan?

Koliko će iznositi u Hrvatskoj još se ne zna, no izvjesno je da neće biti u punom iznosu izgubljene plaće. U Njemačkoj Savezna agencija za rad nadoknađuje oko 60 posto izgubljene plaće, a ako je riječ o zaposleniku koji ima dijete, ta se naknada penje na 67 posto. Grubom računicom, ako radnik zarađuje 5000 kuna mjesečno, a poslodavac mu zbog krize skrati broj radnih sati za petinu (na primjer, uvede neradni petak), radnik će od poslodavca nastaviti dobivati 80 posto svoje plaće (4000 kuna), a država će mu subvencionirati ostatak. No, država mu neće isplatiti cijeli ostatak plaće, nego određeni postotak. Bude li to 60 posto, isplatit će radniku 600 kuna. Radnik, dakle, neće raditi petkom i primat će 8 posto manju plaću (4600 umjesto 5000 kuna).

4. Koliko dugo se može koristiti ta mjera?

U njemačkom slučaju ta se mjera može koristiti maksimalno 12 mjeseci. Tijekom tih 12 mjeseci poslodavac može trajno ili privremeno prekinuti mjeru. Ako se pokaže iznenadna potreba da se radnici vrate na puno radno vrijeme, poslodavac ih može pozvati na posao, isplatiti im za taj period punu plaću i ne koristiti državne subvencije, a nakon toga nastaviti koristiti mjeru. Ako poslodavac duže od tri mjeseca ne koristi subvenciju, ima pravo podnijeti zahtjev za novih 12 mjeseci korištenja.

5. Smije li radnik na skraćenom radnom tjednu raditi dodatni posao?

Ako radnik ostvari dodatnu zaradu na nekom drugom poslu, umanjuje mu se subvencija za skraćeni radni tjedan. Od tog su pravila u Njemačkoj izuzeta dva slučaja.Prvi je ako mjesečni iznos primljen za taj dodatni rad ne prelazi 450 eura, a drugi je ako je dodatna plaća ostvarena u industrijama koje su u koronakrizi proglašene sistemski važnima. U toj kategoriji su, primjerice, medicinsko i laboratorijsko osoblje, vozači dostavnih vozila, poslovi u maloprodaji poput punjenja polica, proizvodnja i dostava hrane...

Izvor: Vlada RH 

Kategorija