Istekao rok za predaju izbornih lista za Europski parlament
U pola noći istekao je rok za predaju izbornih lista strankama, koalicijama i nezavisnim kandidatima koji se natječu na izborima za Europski parlament 14. travnja. Prvi su to i povijesni izbori za ulazak hrvatskih političara u parlament udruženih europskih zemalja. Ono što ponajviše bode oči jest činjenica da ni Rijeka ni Primorsko-goranska županija najvjerojatnije neće imati svog europarlamentarca. Koalicijska lista predvođena SDP-om iz ovoga je kraja kandidarala je jednog kandidata, aktualnog gradonačelnika Kastva Ivicu Lukanovića, ali tek na deseto mjesto na listi, a budući da će Hrvatska imati ukupno 12 zastupnika u Europskom parlamentu, Lukanovićeve šanse svedene su na teoriju. S druge strane, od lista, odnosno stranaka koje se mogu nadati ulasku u Europski parlament, HDZ nije kandidirao niti jednog kandidata iz Rijeke i županije. Jedini Riječanin koji se našao na listi, i to onoj nezavisnoj Ivana jakovčića, jest Nikola Ivaniš. No, i njegove šanse da će vidjeti Strasbourg kao europarlamentarac gotovo su nepostojeće. “Tu treba početi priča o mjestu i ulozi u Hrvatskoj. Dakle, naše mjesto i uloga je jako jako niska i moram iskoristiti priliku i reći da su za to odgovorni oni koji ovdje obnašaju vlast, oni koji dobivaju najveće povjerenje ovih ljudi. Srozan je rejting PGŽ-a i Rijeke na najniže grane”, upozorava Ivaniš. “To što nema Riječana, vjerojatno je stjecaj puno različitih okolnosti. Među ostalima se pojavilo ime gradonačelnika Vojka Obersnela na predsjedništvu SDP-a, kad je o tome bilo riječi. S obzirom da je biti europarlamentarac vrlo zahtjevno, očito se onda procijenilo da je to nemoguće za jednog gradonačelnika velikog grada”, ocjenjuje novinarka Novog lista Tihana Tomičić. S druge strane, zbog iscrpljenosti SDP-ove liste u 8. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, odnosno činjenice da bi ta stranka izgubila mjesto u domaćem parlamentu, s liste za europarlament ispala je i dosadašnja promatračica Romana Jerković. Iako je riječ o prvim izborima na kojima Hrvatska bira svoje europske zastupnike, dojam je kako se u javnosti o toj temi vrlo malo raspravlja kao da se oni, ustvari, ove zemlje i njezinih građana malo tiču. Kao i da aktualna vlast nedovoljno motivira i informira birače o njihovu značaju. “Kada bismo svi bili, da tako kažem, siti, kada bi svi bili zbrinuti, kada ne bi bilo ovako teške situacije, interes za takve teme u ovom društvu bi sigurno bio veći”, smatra Ivica Lukanović. Valja istaknuti da će na tim izborima čitava Hrvatska biti jedna izborna jedinica pa oni strankama i koalicijama mogu poslužiti i kao test popularnosti izvan tradicionalnih izbornih utvrda. Recimo i da birači mogu zaokružiti samo jednu od ponuđenih lista, ali na njoj imaju mogućnost posebno označiti i jednog od kandidata s te iste liste kojemu daju prednost pred ostalim kandidatima i taj se posebni glas naziva preferiranim glasom. Kandidat koji dobije barem deset posto preferiranih glasova od ukupnog broja glasova liste ulazi u europarlament, a pravo na diobu parlamentarnih mjesta ima lista koja je osvojila pet posto glasova, koliko iznosi izborni prag.
