U Mrkoplju je oživjelo sjećanje na tragično poginule partizane koji su 1944 godine stradali tijekom zimskog marša kroz planinski masiv Bjelolasice. Njihov je život okončan na Matić Poljani koja je danas podsjetnik na 26-Storicu smrznutih pripadnika 13. Primorsko-goranske divizije. Franjo Jelušić danas ima 98 godina i jedini je živući svjedok stradanja kolega te noći. Kaže dan je bio iznimno lijep i topao no noć je donijela snažnu snježnu mećavu. Od smrzavanja ga je, kaže, spasio ratni plijen.
Bio je prekrasan dan, skoro za kupanje i nitko od nas nije računao što može donijeti noć, a krenuli smo još je bilo sunca na nebu malo. Nekoliko kilometara prije Matić poljane osjetili smo blagi povjetarac i počelo je sniježiti, a kada smo došli na Matić poljanu nismo mogli vjerovati kakvi su vremenski uvjeti. Srećom ja sam bio dobro obučen, prisjeća se Franjo Jelušić, i to zahvaljujući debeloj domobranskoj kabanici s kapuljačom, koju je, kaže, priskrbio sebi kao ratni plijen nakon borbi kod Bosiljeva. Hodalo se u koloni po jedan, ali nisi vidio, zbog vremenskih uvjeta nikoga ispred sebe, iako je udaljenost između partizana bila svega nekoliko metara. Takva je mećava bila te noći i tko god je stao ili izašao iz kolone taj se više ne bi vratio. Kolona nije smjela stati jer bi svi zbog umora i hladnoće zaspali i smrzli se na tlu. Govori Franjo Jelušić koji je jedan od 150 preživjelih te noći.
Na spomenicima poginulim partizanima i braniteljima iz Domovinskog rata položeni su vijenci na groblju u Mrkoplju, a kako kaže Franjo Jelušić, dok sam živ dolazit ću u Mrkopalj i Matić poljanu dva puta godišnje. Dužan sam to napraviti zbog svojih suboraca, osjećam se dužan to napraviti. Ponovio je.
Memorijal mira, odnosno memorijal 26. smrznutih partizana obilježava se od 1962. godine, a tragični događaj dogodio se u noći između 19. i 20. veljače 1944. godine. Druga brigada 13. primorsko goranske divizije je krenula iz Drežnice prema Gorskom Kotaru.
Predsjednik SABA PGŽ Dinko Tamarut istaknuo je da su preminuli mladići bili iz Gorskog Kotara, Primorja, s otoka i iz Istre, no, kako kaže, još je puno više mladića stradalo nakon marša. Velik dio njih je umro u stacionarima i bolnicama od posljedica hladnoće i smrzavanja. Moramo biti prisutni, moramo obilježavati ovakve događaje ne samo da se ne zaboravi, nego i da se više nikada ne ponovi. Poručio je Tamarut.
Počast žrtvama odale su antifašističke udruge iz Primorsko-goranske i Istarske županije, a u ime Primorsko- goranske županije vijenac na spomenik položio je zamjenik župana Petar Mamula.
Tradicionalno obilježavamo ovaj memorijal, prilika je to da se prisjetimo žrtve tih ljudi u drugom svjetskom ratu. Položili smo tako vijence, ali i održali akademiju. Nažalost podaci civilnih udruga govore da se spomenici iz drugoga svjetskoga rata ne čuvaju onako kako bi trebali, u nekim dijelovima naše zemlje se na ta vremena ne gleda kao u Primorsko-goranskoj ili Istarskoj županiji. Spomenici poput ovoga na Matić poljani ili našeg muzeja u Lipi su visoko vrijedna baština. Naglasio je Petar Mamula.
U Domu kulture u Mrkoplju prigodnim programom obilježen je 58. Memorijal mira u Mrkoplju, a od 23. do 26. travnja, u Mrkoplju će u okviru Rijeka EPK 2020 biti održana Škola mira kako bi se i tako pokazalo koliko nam je učenje o miru i prisjećanje na prošlost potrebno.
