U Hrvatskoj puši gotovo svaka treća osoba odnosno oko 35% odrasle populacije. Najviše je pušača u dobnoj skupini od 25-44 godina starosti. Od nepušača, njih 21% je bivših pušača. U samom smo vrhu Europe po učestalosti pušenja, a neke procjene kažu da od posljedica pušenja u Hrvatskoj godišnje otprilike umre oko 14000 ljudi.
Svake godine 31. svibnja obilježava se Svjetski dan nepušenja kojeg je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine. Cilj je podizanje društvene svijesti o štetnosti pušenja te da pojedinac razmisli što može napraviti za sebe i svoje bližnje, spriječiti bolest i podići kvalitetu života.
Pušenje izaziva brojne bolesti pa pušači čine 90% umrlih od raka pluća, 25% umrlih od srčanih bolesti, 75% slučajeva smrti od kronične opstruktivne bolesti pluća. Čest je uzrok neplodnosti kod oba spola. Smanjuje i osjet okusa i mirisa.
Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi više od četiri tisuće raznih kemikalija. Najpoznatiji je nikotin – spoj koji uzrokuje ovisnost. Iako je najizloženiji dišni sustav, negativan utjecaj duhanskog dima očituje se u cijelom organizmu.
Pasivno pušenje također je vrlo opasno i štetno za zdravlje, uzrokuje zloćudne bolesti te mnoge ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne bolesti.
Istraživanja pokazuju kako se 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, lakše hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje se kašalj i otežano disanje te se poboljšava funkcija pluća.
