U Hrvatskoj ali i u cijelom svijetu moždani udar je drugi uzrok smrti i vodeći uzrok invaliditeta te jedan od glavnih uzroka demencije. Djelovanjem na čimbenike rizika do 90 posto moždanih udara može se spriječiti, poručuju liječnici. I to djelovanjem na čimbenike rizika kojima se može upravljati, uključujući visoki krvni tlak, fibrilaciju atrija (nepravilan rad srca), pušenje, prehranu i tjelovježbu, do 90 % moždanih udara moglo bi se spriječiti.

Moždani udar nastaje kada je priljev krvi i hranjivih tvari u dio mozga prekinut ili jako smanjen. Budući da opskrba kisikom i hranjivim tvarima nije dostatna, dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga te do oštećenja funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Simptomi moždanog udara jesu utrnulost i oduzetost lica, asimetrija lica, slabost dijela tijela te konfuzan i nerazumljiv govor. Može se dogoditi neočekivano i u bilo kojoj situaciji, a najčešće je uzrokovan začepljenjem krvne žile ugruškom.

Kad nastupe simptomi moždanog udara najbitnija je brza reakcija te hitnu pomoć nazvati što prije.

-*Znači ono što mi učimo javnost najlakše njima za zapamtiti je smetnje vida, slabost, vrtoglavnica, trnjenje ruke, noge, polovice lica, smetnje govora, poremećaj stanja svijesti, jaka glavobolja, navodi predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka Vladimira Vuletić.

Moždani udar može se dogoditi neočekivano i u bilo kojoj situaciji stoga je važno znati prepoznati njegove simptome te reagirati na vrijeme. U svakoj minuti bez opskrbe krvlju odumire gotovo dva milijuna neurona, stoga je svaka minuta ključna za ishod i samanjenje posljedica.
pomoć u vremenskom intervalu u kojem će biti moguće učiniti neki od postupaka neurointervencije. 

U svakoj minuti bez opskrbe krvlju odumre gotovo dva milijuna neurona, stoga je svaka minuta ključna za ishod i smanjenje posljedica.