U organizaciji nezavisnih gradskih vijećnika, stranaka Akcija mladih i Centar te Ive Rinčić, održana je tribina pod nazivom „Rijeka nakon SDP-a“. Cilj tribine bilo je promišljanje budućnosti Rijeke nakon višedesetljetne vladavine SDP-a, uz raspravu o alternativnim politikama, boljim i transparentnijim modelima upravljanja i vizijama.-“Itekako ima života nakon SDP-a. Život tek počinje nakon SDP-a i tek će se otvoriti novim prilikama. Od 1991. godine Rijeka je izgubila oko 60000 stanovnika. Već ove godine, ako se trendovi nastave, bit će nas manje od 100 tisuća! Pitanje je kako je Rijeka uopće preživjela SDP proteklih 35 godina. Ali opstao je taj naš riječki duh, ponos, otpornost, hrabrost za iskorake, slobodarstvo. U ljudskoj je naravi da se često opiru promjenama s jedne strane zbog straha. Radije biramo nešto što je poznato, što znamo. Možda nismo jako zadovoljni, ali je to ono što nam ne nudi posebna iznenađenja i s čime znamo na čemu smo.“ Tako je nezavisna kandidatkinja za riječku gradonačelnicu Iva Rinčić komentirala pitanje moderatorice Bojane Guberac o tome ima li u Rijeci života nakon SDP-a. Naime, u organizaciji nezavisnih gradskih vijećnika, stranaka Akcija mladih i Centar te Ive Rinčić, održana je tribina pod nazivom „Rijeka nakon SDP-a“. Cilj tribine bilo je promišljanje budućnosti Rijeke nakon višedesetljetne vladavine SDP-a, uz raspravu o alternativnim politikama, boljim i transparentnijim modelima upravljanja i vizijama za razvoj našeg grada.Novinar Neven Šantić smatra da Rijeka još nema dovoljno jaku opoziciju dostojnu konkurirati SDP-u te sumnja da će točka preokreta biti u svibnju jer građani radije „začepe nos“ i biraju sigurno i prepoznatljivo, ne razmišljajući puno o tome što će biti s gradom. Šantić tvrdi da na javno mnijenje danas najviše utječu društvene mreže, klasični mediji gube bitku. No, dodaje, i dalje je najvažnija živa riječ i izravna komunikacija političara s građanima. „Grad Rijeka rekorder je po maloj izlaznosti. Politika većinu Riječana ne zanima. Tko glasa za SDP? Glasaju klijenti SDP-a u najširem smislu i oni koji se napraviti, boriti se i djelovati javno. Zadnje je odlazak, ono što se u cijeloj Hrvatskoj dešava, da dio ljudi jednostavno napušta lokalnu zajednicu. No, drugi tip odlaska je onaj mentalni – svi su političari isti i na njih neću trošiti vrijeme. Čak 50 do 55 % građana bira odlazak, bilo mentalni ili fizički, 25 do 30 % su tzv. lojalisti, a preostali postotak čine oni koji su glas, dakle spremni nekako djelovati“, pojasnio je politolog i profesor na Fakultetu za političke znanosti Berto Šalaj.