Grad koji teče, Grad koji se kopa, može li onda Rijeka postati i Grad koji se zeleni? Zašto o tome sada govorimo? Razlog je jednostavan. Danas je dan kada je potrebno osvijestiti da nema Planet B. Jer danas je Dan planeta Zemlje. Isto tako ne postoji “Rijeka 2”, koju će jedna kiša odnijeti, a druga dovesti.
Zelenilo u brojkama
Pitanje nije samo koliko imamo zelenih površina, već – koliko ih njegujemo. I koliko uopće razmišljamo o okolišu koji nas okružuje.
Prema službenim informacijama, KD Čistoća tijekom cijele godine brine o 8.500 stabala u drvoredima na području grada Rijeke. U ljetnim mjesecima – ista se redovito zalijevaju.
Brojke rastu, a trava – ne čeka. Rijeka godišnje održava više od 1,5 milijuna četvornih metara zelenih površina – od travnjaka, koji se kose do deset puta godišnje, do 9.000 kvadrata živice koja se redovito šiša. Za usporedbu, to je površina veća od čak 200 nogometnih igrališta, i sve to treba urediti, zaliti, pokositi i održavati kako bi grad disao zelenije.
A tu je i onaj dekorativni dio – cvjetne gredice koje krase grad prostiru se na 1.380 m², uz još 200 ukrasnih korita, 136 visećih košara i 47 žardinjera u pješačkoj zoni.
No to su, naravno, samo brojke. A što je s konkretnim planovima?
Vizija 2030. – STARATEGIJA ZELENE URBANE OBNOVE
Zavirimo pet godina unaprijed – ali analitički. Naime, u srpnju 2024. Gradsko vijeće usvojilo je Strategiju zelene urbane obnove Grada Rijeke do 2030. godine.
Planovi su ambiciozni: čak 64 nova parka, uključujući dvije nove park-šume. Popis ide dalje – više od 10 kilometara novih šetnica uz Rječinu i obalu, preko 6 kilometara novog drvoreda duž gradskih ulica, 5 urbanih vrtova i 13 školskih voćnjaka.
A tu su i nova dječja igrališta, sportski tereni – pa čak i parkovi za pse.
Koliko smo blizu EU standarda?
Rijeka još nije u „zelenoj zoni“. Javno zelenilo dostupno je unutar 300 metara za 82 % građana, dok europski cilj iznosi 90 %. Krošnje trenutačno pokrivaju samo 14 % površine grada, a do 2030. taj bi broj trebao porasti na 20 %.
Kako da Rijeka stvarno zazeleni?
A što rade drugi gradovi kako bi postali zeleniji, a da istu naviku može usvojiti i Rijeka?
Manje košnje – više cvijeća
U Ujedinjenom Kraljevstvu kampanji “No Mow May” pridružilo se već 40ak općina.
U čemu je stvar i zašto je postala toliko zastupljena? Naime, kosilice se ne koriste. Barem ne tijekom svibnja. Nema košenja zelenih parkova pa ni cestovnih rubnjaka. Rezultati takvog rada, pokazali su se uspješnima. 30% više pčela, niži troškovi održavanja i manje emisija CO₂. Tu su i znanstvena istraživanja koja su dokazala da su samo jedna do dvije košnje godišnje optimalne za oprašivače.
Singapur – milijun stabala kao nacionalni projekt
2020. u Singapuru je pokrenuta kampanja “One Million Trees”. Na prvu zvuči neostvarivo. Međutim praksa se pokazuje uspješnom, barem, za sada. Cilj je do 2030. godine zasaditi milijun stabala. Danas stoje brojke da je je taj cilj došao do 783 000 novih. Nešto što je svakako zanimljivo je to da je svako gradilište u Singapuru dužno “vratiti“ izgubljenu krošnju: ako se stablo sruši, mora se posaditi novo ili platiti sadnju na drugoj lokaciji.
Krovovi koji hlade gradove i pune račune za struju
Pariz i Toronto ozelenjuju krovove – zakonom! U Francuskoj sve nove zgrade veće od 500 m² moraju imati zeleni krov ili solarne panele. Toronto ide još dalje – traži da vrtovi prekrivaju i do 60 % krova. Što se time dobiva? Manje vrućine, više hlada, niži računi i manje poplava.
Više hlada, manje betona
A Rijeka? S toliko kiše i betona, možda je vrijeme da se pogleda prema gore i zasadi nešto i na krovovima. Idealno bi bilo da Korzo zazeleni, da udahne novi, zeleni identitet grada. Da one riječke kiše, koje znamo koliko često dolaze, zalijevaju travu, a ne samo – beton. I možda, ono najvažnije, da neki od napuštenih industrijskih prostora konačno dočekaju svjetlo dana… pretvoreni u zelene oaze.
I kako to biva, danas kad obilježavamo Dan planeta Zemlje, simbolično – počela je i košnja riječkih kvartova. Pitanje koje ostaje: ide li to u korist prirode ili protiv nje?
