Distribucija će se provoditi i s aerodroma Krk na području Gorskog kotara i Istre te završava s aerodroma Brač s kojega će se pokrivati područje južnog dijela zemlje. Predviđeno vrijeme završetka je najkasnije do 15 srpnja 2025., ovisno o vremenskim prilikama.

O bolesti

Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55 000 slučajeva u ljudi godišnje.

Prisutnost bjesnoće u Republici Hrvatskoj

Na području Republike Hrvatske posljednji slučajevi bjesnoće bili su vezani uz tzv. silvatični oblik bolesti pri čemu su  oboljelu  populaciju najvećim dijelom činile divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. U domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija)  te nepoštivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa).

Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine te je zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijeljen status zemlje slobodne od bjesnoće.  

Bjesnoća i čovjek

Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, uzimajući u obzir globalizaciju te mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti  o značaju i opasnosti ove bolesti. Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti, te ukoliko je potrebno i primanja posteskpozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtno.