Danas je Tijelovo. Deveti četvrtak nakon Uskrsa, dan kada crkvena zvona pozivaju na procesije, a vjernici s molitvom, pjesmom i cvijećem izlaze na ulice. Ali znate li zašto se slavi?

U središtu blagdana je euharistija, vjera da je Isus stvarno prisutan u posvećenoj hostiji. U svečanoj procesiji, svećenik nosi hostiju u monstranci, dok vjernici hodaju i mole.

Tijelovo se počelo slaviti u 13. stoljeću, i to zbog jednog viđenja. Redovnica Julijana iz samostana kraj belgijskog Liègea, u punom Mjesecu vidjela je mrlju. Mjesec je simbolizirao Crkvu, a mrlja – blagdan koji još nedostaje. I tako je krenulo.

Ali nije samo Belgija dio ove priče. I Hrvatska ima svoj trenutak čuda.

Godina je 1411. Ludbreg.

Tijekom mise, svećenik u kaležu vidi – krv. Ne vino, nego pravu, svježu krv. Vatikan je to i službeno priznao, a Ludbreg postao mjesto hodočašća iz cijelog svijeta.

Zato nije čudo da se Tijelovo u Hrvatskoj zove raznim imenima: Tilovo, Brašančevo, Božji dan, a u Dubrovniku i Korosante.

Tijelovo je tako puno više od neradnog dana. To je vjera, čudo, tradicija i hrvatska priča stara stoljećima.