I nakon priopćenja za medije Ministarstva kulture kako su radovi na Rimskom luku napravljeni u skladu sa strukom, ova priča u javnosti ne jenjava. Iz Liste za Rijeku i dalje oštro napadaju konzervatore.

-“Mislim da je očito široj javnosti da se u principu radi o jednom kulturocidu u centru Rijeke i da je Rimski luk nakon te takozvane obnove zapravo devastiran, poručio je Danko Švorinić iz Liste za Rijeku

Iz konzervatorskog ureda Rijeka osuđuju izlazak građana u medije sa, kako kažu, netočnim i lažnim informacijama. Na negativne komentare ne žele odgovarati.

-“Osuđujemo da je sve to krenulo po društvenim mrežama od nestručne i nekompetentne javnosti. Doista smatramo da je trebalo pustiti struci da kaže činjenice i da objasnio kako je cijeli postupak išao i zašto je išao. Osim za osudu, nije za komentiranje jer smatram da to huškačko ponašanje i prozivanje struke ne pridonosi suradnji između građana i javnih institucija, poručila je pročelnica Područnog konzervatorskog ureda Rijeka Lilian Stošić.

Hrvatski restauratorski zavod uvijek javnosti i građanima prezentira svoje radove, a takav je plan i za ovaj slučaj.

-“Mi i dalje planiramo prezentirati javnosti kroz jednu izložbu u izložbenom prostoru palače Garbas koji je zajednički prostor restauratorskog zavoda i konzervatorskog ureda u idućoj godini, cijeli postupak od početka do kraja, poručila je Stošić.

No iz Liste za Rijeku ne odustaju, evo što sve traže od konzervatora.

-“Zahtjevamo da napravi neovisna stručna revizija svih izvedenih radova na Rimskom luku, da se objavi kompletna projektna i nazdorna dokumentacija, da se utvrdi odgovornost konvervatorskog ureda i hrvatskog restauratorskog zavodu te čekamo naravno i očitovanje grada Rijeke koji je godinama šutio i prešutno odobravao ovakvo stanje u prostoru, poručio je Švorinić.

Inicijativa za obnovu Rimskog luka pokrenuta je još 2018. godine, međutim zbog niza okolnosti poput pandemije i potresa, s radovima se započelo 4 godine kasnije. Obnova je, kažu iz restauratorskog zavoda, bila neizbježna.

-” Ona je prvenstveno rađena zbog toga što je sam kamen, rimski već bio u izuzetno lošem stanju, dolazilo je do njegovog listanja, bio je napadnut s lišajevima, mahovinama, što je sve trebalo očistiti da se jednostavno struktura zida zadrži, sačuva, da ostane i za buduća vremena, kaže ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Boris Mostarčić.

Iz zavoda naglašavaju kako u obnovi nije korišten beton jer on nije povoljan za kamen niti prihvatljiv za kulturna dobra.