Iako zakon predlaže opremanje javnih mjesta vanjskim defibrilatorima, striktan nalog za njihovo postavljanje i dalje ne postoji. Zbog toga su struka i studenti pokrenuli inicijative za opremanje prostora i edukaciju građana.
Defibrilator je lagani prijenosni medicinski uređaj ključan u slučajevima iznenadnog zastoja srca. Unatoč njegovoj važnosti, ovi uređaji još uvijek nisu dostupni u svim javnim ustanovama.

Alen Protić, predsjednik županijskog povjerenstva Hrvatske liječničke komore, ističe kako bi se aparati trebali nalaziti na vidljivim mjestima uz jasne obavijesti, posebice na kolodvorima, u supermarketima i dvoranama.

Zahvaljujući angažmanu struke, Grad Rijeka je prošle godine nabavio 20 vanjskih defibrilatora koji su raspoređeni u objekte diljem grada. Uz samu nabavu, trenutno je aktualna edukacija trenera, sportskih djelatnika i domara kako bi se u kriznim situacijama spriječile najteže posljedice.
„Defibrilator je karika u lancu koja stvarno spašava živote. On obavi tri četvrtine posla koji bi napravio profesionalac i kupuje dragocjeno vrijeme za mozak koji prvi strada“, naglašava Protić. Dodaje kako zastoj srca pogađa i mlade ljude koji, uz pravovremenu pomoć, iz bolnice mogu izaći bez posljedica.

Suradnjom Liječničke komore i studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci pokrenut je projekt obuke građana. Besplatne radionice u trajanju od dva sata privukle su najveći interes dječjih odgajatelja i trenera.
Studentica 6. godine medicine, Lea Cofek, objašnjava kako građani u početku često pristupaju s odmakom:
„Čudno im je da je to osoba kojoj treba oživljavanje, pa im to pokušavamo objasniti na što jednostavniji način. Ljudi su zainteresirani, a nama studentima ovo je prilika da vježbamo educirati laike i medicinski žargon svedemo na razumljivu razinu.“
Poznavanje rada s defibrilatorom i osnove oživljavanja vještine su koje direktno utječu na stopu preživljavanja do dolaska hitne pomoći, čineći razliku između kobnog ishoda i uspješnog oporavka.