Masna jetra postala je najčešća kronična bolest današnjice – pogađa četvrtinu odraslih i deset posto djece, a zbog neprimjetnih početnih simptoma naziva se i tihom epidemijom. Sve je važniji uzrok razvoja ciroze i raka jetre.
Povodom Svjetskog dana zdravlja i uoči Svjetskog dana jetre, Hrvatsko gastroenterološko društvo uz podršku Ministarstva zdravstva pokrenulo je javnozdravstvenu inicijativu „Brini o jetri danas – spriječi rak sutra“, kojom upozorava na ozbiljnost masne bolesti jetre (MASLD). Riječ je o multisistemskoj bolesti povezanoj s pretilošću, dijabetesom tipa 2, povišenim masnoćama, hipertenzijom te povećanim rizikom od raka debelog crijeva, dojke i gušterače. MASLD je i rastući čimbenik razvoja hepatocelularnog karcinoma – trećeg uzroka smrti od raka u svijetu.
„Porast metastoličkog sindroma prati i porast raka jetre, a do 2040. očekuje se 50 posto više smrtnih ishoda“, upozorava izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva. Naglašava da je ključno rano otkrivanje, jer u fazi ciroze ili tumora realna kurativna opcija ostaje – transplantacija.
Transplantacija jetre provodi se kod uznapredovalih bolesti, no zbog nedostatka organa mnogi pacijenti ne dočekaju zahvat. U svijetu se godišnje izvede oko 35 tisuća transplantacija, a od posljedica ciroze umire oko milijun ljudi, među njima 170 tisuća u EU. U Hrvatskoj se godišnje obavi 110–150 transplantacija, a oko 900 oboljelih od ciroze ili hepatocelularnog karcinoma izgubi život, navodi prof. dr. sc. Tajana Filipec Kanižaj.
Uz MASLD, važni uzroci kroničnih bolesti jetre su alkohol i virusni hepatitisi B i C. Bolesti jetre često nemaju simptome u ranim fazama, a u uznapredovaloj fazi javljaju se umor, gubitak apetita, bolovi u trbuhu, žutica i nakupljanje tekućine.
Stručnjaci ističu da je prevencija ključna: redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, održavanje zdrave težine, ograničavanje alkohola, testiranje na hepatitise te cijepljenje protiv hepatitisa B.