U Interpretacijskom centru maritimne baštine DUBoak u Malinskoj održan je završni javni prekogranični događaj projekta FoRESisT – Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava na prekograničnom području. Dvodnevni skup okupio je brojne stručnjake, partnere i dionike iz Hrvatske i Slovenije, koji su predstavili rezultate projekta.

Program je obuhvatio konferenciju za medije, interpretacijsku šetnju kroz šumu hrasta medunca – drmun, stručna predavanja, okrugli stol i kulturni sadržaj. U ime vodećeg partnera, Grada Opatije, sudionicima se obratila zamjenica gradonačelnika Kristina Đukić, naglasivši važnost zajedničkog djelovanja:

– Projekt FoRESisT koji privodimo kraju pravi je primjer kako zajedničkim snagama možemo odgovorno upravljati našim prirodnim bogatstvima. Kroz suradnju hrvatskih i slovenskih partnera razvili smo konkretna rješenja za očuvanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava, kazala je Đukić.

Posebno je istaknula aktivnosti na području Dobreća, gdje su definirane i već se provode mjere zaštite šuma maruna, po kojima je zaleđe Opatije prepoznatljivo. Fokus je stavljen na očuvanje ekosustava pitomog kestena, uključujući borbu protiv bolesti poput napada ose šiškarice i raka kestenove kore.

Projekt FoRESisT provodi se u okviru Programa prekogranične suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., uz sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.474.765 eura, od čega se 80 posto financira iz EU sredstava. Projekt je započeo 1. ožujka 2024., a završava 31. kolovoza 2026. godine.

Uz Grad Opatiju kao vodećeg partnera, u projektu sudjeluje još pet partnera: Komunalno društvo Dubašnica, Hrvatski šumarski institut, Gozdarski inštitut Slovenije, Univerza na Primorskem i slovenski institut Nativa.

Projekt FoRESisT se provodili na području Dobreća, sjeverozapadnog dijela otoka Krka (Malinska-Dubašnica) te slovenskog Krasa.

Cilj projekta bio je unaprijediti očuvanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava unutar i uz područja mreže Natura 2000, kroz razvoj zajedničkih metodologija i konkretnih mjera zaštite. Tijekom provedbe napravljena je sveobuhvatna analiza staništa, biološke raznolikosti, utjecaja klimatskih promjena i suša, analiza kvalitete tla te uloge tradicijskih znanja i praksi.

Među značajnim aktivnostima ističe se obnova tradicionalnih metoda gospodarenja, poput „trinkanja“ – specifične tehnike orezivanja hrasta medunca na području Dubašnice, kao i obnova lokvi i travnjaka. U Sloveniji su provedene obnove krških lokava koje su se tradicionalno koristile za napajanje stoke, s ciljem njihova očuvanja i sprječavanja presušivanja.

Projekt je obuhvatio i niz edukativnih aktivnosti, radionice za lokalno stanovništvo, djecu, djelatnike komunalnih društava, poljoprivrednike, stočare i lovce, kao i studijska putovanja u Hrvatskoj i Sloveniji, čime je dodatno osnažena prekogranična suradnja.

Jedan od ključnih rezultata projekta je izrada zajedničke prekogranične strategije vrednovanja ekosustava, koja donosi smjernice za upravljanje šumskim i poljoprivrednim područjima. Riječ je o dokumentu koji dosad nije postojao te predstavlja važan iskorak u sustavnom pristupu očuvanju prirode. Uz to, svako projektno područje razvilo je vlastiti lokalni akcijski plan s konkretnim mjerama i ciljevima.

Sudionici konferencije istaknuli su kako su kroz projekt prepoznati brojni novi izazovi s kojima se treba suočiti kako bi se stanje šumskih ekosustava dodatno unaprijedilo. Zaključeno je kako je nastavak suradnje logičan korak, uz očekivanje da će razmjena znanja i zajedničke aktivnosti biti nastavljene i u godinama koje dolaze.