1. veljače 2017. – Kanal Ri

Izdvajamo

Na Uskrsni ponedjeljak, Kaštel na Gradu Grobniku oživio je povijest i tradiciju kroz 4. izdanje manifestacije Frankopanski Uskrs. Manifestacija je i ove godine okupila brojne posjetitelje, a posebno je bila posvećena – najmlađima. Dječji program bio je prepun aktivnosti – od jahanja ponija, srednjovjekovnih igara, radionica i – natjecanja za najljepšu pisanicu. U sklopu programa, obilježena je i 800. godišnjica grobničkog Kaštela te 400 godina od rođenja Ane Katarine Frankopan Zrinski. Vrhunac događanja bio je tradicionalni šišer – ove godine u obliku samog Kaštela, kao simbol povijesti i zajedništva.
Na današnji dan, 30. travnja 1944., selo Lipa doživjelo je jedan od najstrašnijih zločina na tlu Hrvatske. Tog nedjeljnog jutra selo je brojalo oko 400 stanovnika, a dan je završio sa 269 ubijenih, među kojima i 96 djece. Najmlađa, Bosiljka Iskra, imala je tek 7 mjeseci. U sklopu obilježavanja 81. obljetnice, Memorijalni centar „Lipa pamti“ otvorio je vrata posjetiteljima, a program se proteže kroz cijeli tjedan – uz predavanja, izložbe, filmove i komemoracije. Posebnu pažnju dobila je izložba učenika iz Kastva pod nazivom „Neka tvoje srce bude dom mira, a tvoje ruke alat dobrote“. Danas u Lipi živi stotinjak ljudi, među kojima i mlade obitelji – dokaz da se život vraća, ali da sjećanje ostaje. Ulaz u memorijalni centar do kraja tjedna je besplatan.
Dan planeta Zemlje i ove se godine obilježava porukom zajedništva i brige za okoliš. U Hrvatskoj se slavi od 1990., a ovogodišnji naglasak stavljen je na važnost odgovornog ponašanja – kroz svakodnevne navike, ali i sustavne promjene. Predstavnici Centra za međureligijski dijalog najavili su izdavanje eko-teološkog priručnika za vjerske zajednice, dok iz Lions kluba poručuju – počnimo od svojih ulaza i ulica. U svijetu se Dan planeta Zemlje obilježava po 55. put, kao podsjetnik na izlijevanje nafte kod Santa Barbare 1969. – trenutak koji je probudio svijest čovječanstva. Više pogledajte u video prilogu.
Grad koji teče, Grad koji se kopa, može li onda Rijeka postati i Grad koji se zeleni? Zašto o tome sada govorimo? Razlog je jednostavan. Danas je dan kada je potrebno osvijestiti da nema Planet B. Jer danas je Dan planeta Zemlje. Isto tako ne postoji "Rijeka 2", koju će jedna kiša odnijeti, a druga dovesti. Zelenilo u brojkama Pitanje nije samo koliko imamo zelenih površina, već – koliko ih njegujemo. I koliko uopće razmišljamo o okolišu koji nas okružuje. Prema službenim informacijama, KD Čistoća tijekom cijele godine brine o 8.500 stabala u drvoredima na području grada Rijeke. U ljetnim mjesecima – ista se redovito zalijevaju. Brojke rastu, a trava – ne čeka. Rijeka godišnje održava više od 1,5 milijuna četvornih metara zelenih površina - od travnjaka, koji se kose do deset puta godišnje, do 9.000 kvadrata živice koja se redovito šiša. Za usporedbu, to je površina veća od čak 200 nogometnih igrališta, i sve to treba urediti, zaliti, pokositi i održavati kako bi grad disao zelenije. A tu je i onaj dekorativni dio – cvjetne gredice koje krase grad prostiru se na 1.380 m², uz još 200 ukrasnih korita, 136 visećih košara i 47 žardinjera u pješačkoj zoni. No…
Povodom Dana planeta Zemlje, najmlađi stanovnici otoka Krka pokazali su koliko su ozbiljni kada je riječ o ekologiji. U organizaciji Eko patrole, u vrtiću Katarina Frankopan održan je glazbeno-scenski program na temu zaštite okoliša, uz izvedbu „himne razvrstavanja otpada“. Djeci je održana i edukativna radionica o pravilnom odlaganju baterija, a vrtić je opremljen spremnicima za njihovo sigurno prikupljanje, koji će se podijeliti svim vrtićima na otoku. Istovremeno, učenici 3. i 4. razreda OŠ Fran Krsto Frankopan brodom „Otac Roko“ zaplovili su prema poluotoku Krnjacol na Plavniku, gdje su sudjelovali u eko akciji čišćenja. Obišavši obalu i grmlje, prikupili su ukupno 67 kilograma otpada, uključujući 15 punih vreća i nekoliko većih komada. Velika zahvala upućena je kapetanu Alenu Depilokozvane i posadi broda, koji već tradicionalno podržavaju ovakve inicijative.
U srijedu, 23. travnja, uoči obilježavanja Noći knjige, knjižara V.B.Z. na riječkom Korzu 9 postaje mjesto susreta s domaćom književnošću. U sklopu programa povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige, održat će se večer posvećena hrvatskim autorima. Riječkoj će se publici predstaviti Drago Pilsel i Nikola Leskovar, a organizatori pozivaju sve ljubitelje knjige i pisane riječi da im se pridruže. Drago Pilsel Program započinje u 18 sati književno-publicističkom tribinom Drage Pilsela, koji će predstaviti svoju novu knjigu U što vjerujemo mi koji u Boga vjerujemo. Sedam godina nakon objavljivanja zapaženog naslova U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo, Pilsel okuplja 37 autentičnih i duboko intimnih svjedočanstava vjernika različitih konfesija, koji promišljaju što im vjera znači u današnjem društvu. Ova knjiga nije samo zbirka razmišljanja – to je dokument vremena, duboko ukorijenjen u ideji slobode vjere i prava na osobni duhovni identitet. Uz autora Dragu Pilsela, knjigu će predstaviti: Jacqueline Bat, prof. edukacijske rehabilitacije Miroslav Radić, pjesnik i vjeroučitelj, Otto Raffai, teolog i mirovni aktivist, Marko Vučetić, filozof i teolog. Nikola Leskovar U 20 sati slijedi predstavljanje knjige Mjesec sja kroz napukla rebra, drugog romana Nikole Leskovara, jednog od najintrigantnijih novih glasova suvremene domaće proze. Razgovor s autorom vodit će književnik i urednik knjige Ivica Prtenjača. Roman Mjesec sja kroz napukla rebra mračna je…
Povodom Dana planeta Zemlje, riječki ogranak stranke Možemo! održao je prvu tematsku konferenciju na kojoj su predstavili zelene politike i planove za održivi razvoj grada. Kandidat za gradonačelnika Nebojša Zelič poručio je da Rijeka može i mora biti predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena – od obrane od bujičnih poplava, preko ulaganja u obnovljive izvore energije, pa sve do širenja zelenih površina i boljeg gospodarenja otpadom. No, kako tvrdi, aktualna gradska vlast već godinama kaska u provedbi čak i postojećih projekata. Iz Možemo! najavljuju i zone niskih emisija, potpore za električne bicikle, solarne panele na krovovima te urbane vrtove i nove kvartovske garaže. U fokusu su i bolja prometna povezanost, povratak gradskog Odjela za urbanizam te jača uloga građana u donošenju prostornih planova. Svoj program nazvali su „Rijeka može!“, a građane pozivaju da ga upoznaju na stranici mozemorijeka.hr.
Danas članovi fakultetskih vijeća odlučuju tko će od četvero kandidata – prof. dr. sc. Senka Maćešić, prof. dr. sc. Goran Hauser, prof. dr. sc. Marta Žuvić i prof. dr. sc. Marin Karuza – ući u uži izbor za rektorsku funkciju. Konačnu odluku o novom rektoru donijet će Senat 25. travnja. Tijekom kandidature svi su imali priliku predstaviti svoje programe – ali i odgovoriti na niz konkretnih pitanja, od političke neovisnosti, suradnje s Lürssenom i stanja u menzama, do anonimnih pisama i šaputanja po hodnicima Sveučilišta. Cijelu debatu možete pogledati ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=ijg63Xbbq4Y&t=4141s
Jutros oko 7:30 na autocesti A6 u smjeru Rijeke, kod čvora Orehovica, dogodila se prometna nesreća. Zbog toga se tom dionicom vozi usporeno, uz ograničenje brzine na 40 km/h. Također, u tijeku su brojni radovi na autocestama i prometnicama diljem zemlje, što uz pojačani promet može izazvati kraće zastoje. Posebno oprezno vozite kroz zone radova uz pridržavanje prometne signalizacije.

STERILIZACIJA MAČAKA

01 veljače, 2017

Već godinama među riječkim je vlasnicima mačaka veljača sinonim za mjesec u kojem je moguće sterilizirati…

Više

Opijanje na javnom mjestu

01 veljače, 2017

Komunalni redari prošle su godine izdali 750 opomena uglavnom mladima od 17 do 25 godina, kažnavanja…

Više

Sudjelujte u kreiranju portala grada rijeke

01 veljače, 2017

Grad Rijeka je predstavio redizajnirani službeni gradski portal te dva nova portala- ovorenih podataka…

Više

EPK 2020

01 veljače, 2017

Ususret skorašnjem otvorenju American Cornera u Rijeci održan je razgovor o kulturnom menadžmentu…

Više

Prvi problemi

01 veljače, 2017

Novootvorena barokomora u Rijeci radi punim kapacitetom, a HZZO najavio smanjenje broja pacijenata koji…

Više