U Rijeci su otvoreni deveti Dani hrvatskog pršuta. Stručni je to i edukativni skup u sklopu kojeg su podijeljene i srebrne i zlatne pakete najboljim hrvatskim zaštićenim pršutima.
Dalmatinski pršut Smjeli šampion je na devetim Danima hrvatskog pršuta koji se danas i sutra održavaju u Rijeci. Vlado Prančić vlasnik pršutane najnagrađivaniji je hrvatski pršutar, a s ove najveće manifestacije koja promovira zaštićene hrvatske pršute na europskoj razini, već ima dvije šampionske titule.
U Rijeci je pobijedio u snažnoj konkurenciji 14 iznimnih pršuta među kojima su zastupljeni sva četiri zaštićena hrvatska pršuta: krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Da je riječ o proizvodima visoke kvalitete govori i podatak da je od 14 pršuta, njih deset osvojilo više od 90 bodova i okitilo se zlatom.
Tradicionalno su dodijeljena i posebna priznanja za razvoj pršutarske industrije u Hrvatskoj, ovog puta otišla su na sjeverni dio Jadrana, vlasniku Mesnica marketi Žužić Vjekoslavu Žužiću, jedinom proizvođaču zaštićenog krčkog pršuta, prvog hrvatskog proizvoda s EU zaštitom te u Istru Nevenki Hreljak koja s obitelji vodi poznatu tvrtku Pisinium.
Od 14 pršuta koji su bili u konkurenciji, svi oni koji su prešli 90 bodova okitili su se zlatnom plaketom, a među njima je i jedno nogometno ime Robert Lisjak .
-“Evo, vratio sam se u Rijeku da bi preuzeo zlatnu medalju, točnije supruga je preuzela. Zajednički je to posao, rekao je Lisjak. Na pitanje koja je razlika između nogometnih travnjaka i bavljenja proizvodnjom pršuta odgovara
-” Nogomet je moja ljubav odmalena tako da to ništa ne može zamjeniti, pogotovo dane u Rijeci koji su bili ekstremno dobri . No i ovo ima svoje čari jer kad napraviš neki proizvod koji ljudi kušaju, i onda ga oni probaju i ocijene ga s tako visokim brojem bodova i zlatnom medaljom to je kao da na Maksimiru osvojiš tri boda, rekao je Lisjak
„Neminovno slijedi rast cijena pršuta na tržištu uzrokovan rastom cijena sirovine, energenata, rada, povećanja kamata, ukratko svih ulaznih troškova. Rast cijena vrlo lako može dovesti i do pada potrošnje. Zbog svih tih neizvjesnih vremena kroz koje prolazimo, mi pršutari nastojimo proširiti svoje tržište prije svega na Europsku uniju. Taj korak nije ni jednostavan ni lagan jer dolazimo na razvijena tržišta gdje su prisutni veliki proizvođači i veliki razvijeni brendovi. Za kvalitetan iskorak na tržište Europe potrebne su daljnje investicije kroz proizvodnju, pakiranje, marketing. Tako da su veliki izazovi pred nama“, istaknuo je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.
Dodao je kako se u Hrvatskoj još uvijek proizvodi oko 500 tisuća komada pršuta, a oko milijun se pojede. Drugim riječima potražnja je dvostruko veća od proizvodnje pa hrvatski proizvođači imaju prostor za rast.
