Često se u poslovnom svijetu čuju pritužbe na pripadnike Generacije Z (Gen Z) – da im “nedostaje lojalnosti”, da se “ne žele žrtvovati za posao” ili da im “nedostaje radne etike”. No, jesu li ove tvrdnje odraz stvarnosti ili pak rezultat nerazumijevanja promjenjivih društvenih i ekonomskih uvjeta koji su oblikovali ovu generaciju? Istraživanja pokazuju da je Gen Z daleko od lijene; zapravo, oni su izrazito pragmatični i redefiniraju prioritete na radnom mjestu, stavljajući naglasak na mentalno zdravlje, ravnotežu između poslovnog i privatnog života te svrhovitost rada.
Generacija Z je odrastala promatrajući kako su njihovi roditelji, često pripadnici Generacije X i Milenijalci, “izgarali” na poslu, nerijetko bez ispunjenih obećanja o dugoročnoj sigurnosti i napretku. Svjedočili su stagnaciji plaća u odnosu na rastuće troškove života i shvatili da lojalnost poslodavcu rijetko jamči sigurnu budućnost. To ih je potaknulo da preispitaju tradicionalne radne dogme.
OGLAS
OGLAS
Što Generacija Z doista želi na poslu?
Njihovi zahtjevi nisu hir, već odraz novih prioriteta koji sve više postaju standard na modernom tržištu rada.
1. Pravedna i transparentna plaća: Kraj tabua o novcu
Za razliku od starijih generacija koje su se nerado upuštale u razgovore o novcu, Generacija Z inzistira na transparentnosti plaća. Ova generacija je iznimno svjesna inflacije, cijena nekretnina i općih troškova života, te stoga očekuju kompenzaciju koja im omogućuje dostojanstven život, a ne samo preživljavanje. Izvješća konzultantskih kuća poput Deloittea u njihovom godišnjem izvješću “Gen Z and Millennial Survey” dosljedno pokazuju da je transparentnost plaća ključna za privlačenje i zadržavanje talenata iz ove generacije. Isto tako, studije Glassdoora često ističu da oglasi za posao bez navedenog raspona plaće često bivaju preskočeni od strane kandidata Generacije Z.
2. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života: Mentalno zdravlje na prvom mjestu
Ideja “živjeti da bi radio” za Generaciju Z je neprihvatljiva. Oni prioritet daju mentalnom zdravlju, fleksibilnom radnom vremenu i mogućnosti rada na daljinu. Ne odbijaju rad, već odbijaju kulturu koja od njih očekuje da posao proždire svaki aspekt njihovog života. Microsoftov “Work Trend Index” redovito pokazuje snažnu preferenciju Generacije Z za hibridne i fleksibilne modele rada, naglašavajući da im takvi aranžmani pomažu u očuvanju mentalnog blagostanja i pronalaženju ravnoteže. Izvješća Gallupa također potvrđuju da je ravnoteža privatnog i poslovnog života jedan od najvažnijih faktora pri odabiru poslodavca za ovu demografsku skupinu.
3. Svrha i vrijednosti: Rad s utjecajem
Ova generacija traži više od samog posla; žele raditi za tvrtke čije se vrijednosti podudaraju s njihovim. Društvena odgovornost, održivost, inkluzivnost i etično poslovanje nisu im samo trendi pojmovi, već bitni kriteriji pri odabiru poslodavca. Žele osjećati da njihov rad doprinosi nečemu većem od pukog profita dioničara. Edelmanov “Trust Barometer” dosljedno pokazuje da mlađe generacije imaju visoka očekivanja od tvrtki kada je riječ o njihovoj ulozi u društvu i da će radije podržati (ili raditi za) one organizacije koje djeluju odgovorno. Istraživanja tvrtke Cone Communications također potvrđuju da je društvena svrha tvrtke ključna za angažman milenijalaca i Generacije Z.
4. Kultura poštovanja i razvoja: Od šefova do mentora
Generacija Z odbacuje toksična radna okruženja, mikromenadžment i hijerarhiju koja postoji samo radi hijerarhije. Umjesto šefova, traže mentore koji će ih voditi i poticati njihov razvoj. Žele jasne povratne informacije, prilike za učenje i razvoj novih vještina te radno okruženje u kojem se njihov glas cijeni i poštuje. Platforme poput LinkedIn Learning i istraživanja o razvoju talenata neprestano ističu da su mogućnosti za kontinuirano učenje i razvoj ključne za motivaciju i zadržavanje Generacije Z na poslu. Naglasak je na suradnji i inkluzivnosti, gdje se potiče dijeljenje ideja i otvorena komunikacija.
Prije nego što brzopotezno optužimo mladu osobu za “lijenost” ili nedostatak ambicije, potrebno je preispitati perspektivu. Problem često nije u mladoj generaciji, već u zastarjelim strukturama i očekivanjima poslovnog svijeta. Generacija Z ne odbija rad; oni odbijaju biti izrabljivani i traže poštenije, fleksibilnije i svrhovitije radno okruženje koje odražava vrijednosti 21. stoljeća. Poslodavci koji se prilagode ovim zahtjevima bit će oni koji će privući i zadržati najperspektivnije talente.
