U tijeku su završne aktivnosti projekta FoRESisT – Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava na prekograničnom području čiji je vodeći partner Grad Opatija. Tim povodom održana je medijska konferencija na kojoj su sumirani rezultati aktivnosti na području Dobreća. Fokus je stavljen na očuvanje ekosustava pitomog kestena, uključujući borbu protiv napada ose šiškarice i raka kestenove kore. Definirane su i provode se mjere zaštite šuma maruna po kojima je zaleđe Opatije prepoznatljivo.

–Gotovo 30 mjeseci intenzivnog rada na prekograničnom projektu, tijekom kojih smo povezali hrvatsko i slovensko znanje i rad, potaknuti zajedničkim problemom lošeg stanja šumskih ekosustava, rezultiralo je zajedničkim rješenjima. Provedeni su pilot-projekti s konkretnim mjerama za poboljšanje stanja šumskih ekosustava, održane radionice za lokalno stanovništvo, kao i za djelatnike lokalne samouprave i komunalnih društava. Zahvaljujemo svim lokalnim i stručnim dionicima koji su sudjelovali u provedbi projekta, uključujući udrugu Žmergo i Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, istaknula je viša stručna suradnica za fondove EU i nacionalne fondove Grada Opatije Natali Iskra, voditeljica projekta FoRESisT.

Znanstvenici sa Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog svojim su stručnim znanjima iznimno doprinijeli pozitivnim pomacima u rješavanju problema bolesti stabala maruna. Pitomi je kesten sve ugroženiji zbog invazivnih stranih vrsta i klimatskih promjena. U projektu su razvijena prirodna rješenja kako bi se smanjio negativan utjecaj na šume maruna. Poseban naglasak stavljen je na biološku kontrolu raka kestenove kore i kestenove ose šiškarice, štetnika koji potječe iz Azije.

– Na pilot-području Dobreća pokazano je kako se može revitalizirati zapuštena šuma kombinacijom biološke kontrole i orezivanja. Međutim, riječ je o dugoročnim rješenjima koja ne djeluju trenutačno, već zahtijevaju kontinuiranu provedbu i sustavni monitoring. Važno je istaknuti da su vlasnici šuma maruna uglavnom privatni šumoposjednici, zbog čega je nužna suradnja s lokalnom i regionalnom samoupravom kako bi se osigurao kontinuitet aktivnosti. Dugoročne mjere uspijevaju smanjiti štete ispod praga ekonomske i ekološke štetnosti, poručila je dr. sc. Dinka Matošević, predstojnica Zavoda za zaštitu šuma Hrvatskog šumarskog instituta.

Kao dio projektnih aktivnosti projekta FoRESisT izrađen je strateški dokument čiji je cilj promovirati usluge ekosustava, vrednovati ih na sustavan način i očuvati ih za budućnost. Dokument definira ključne usluge te predlaže konkretne aktivnosti i sustav monitoringa za naredno razdoblje.

– Benefiti koje ekosustav pruža lokalnom stanovništvu često su izvan vidljivog spektra u europskoj i nacionalnoj legislativi. Riječ je o nematerijalnim vrijednostima koje čovjek dobiva od ekosustava, od regulacije klime i proizvodnje čiste pitke vode do stvaranja estetski vrijednih prostora za turizam te doprinosa fizičkom i psihičkom zdravlju ljudi. U sklopu projekta procjenjivano je više usluga ekosustava, pri čemu je najveći interes bio usmjeren na kulturne usluge ekosustava. One uključuju lokalni identitet, a marun se ističe kao zajednički simbol i ideja koja prožima cijelo područje zaleđa Opatije. Posebno je važno očuvati tradicijsko znanje koje se prenosi s generacije na generaciju, istaknula je dr. sc. Martina Kičić s Hrvatskog šumarskog instituta.

Uz Grad Opatiju kao vodećeg partnera, u projektu sudjeluje još pet partnera: Komunalno društvo Dubašnica, Hrvatski šumarski institut, Gozdarski inštitut Slovenije, Univerza na Primorskem i slovenski institut Nativa. Projekt FoRESisT se provodili na području Dobreća, sjeverozapadnog dijela otoka Krka (Malinska-Dubašnica) te slovenskog Krasa.

Projekt FoRESisT provodi se u okviru Programa prekogranične suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., uz sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.474.765 eura, od čega se 80 % financira iz sredstava Europske unije.