Povodom 150. obljetnice izgradnje željezničkih pruga Rijeka-Karlovac i Rijeka-Pivka danas i sutra održava se interdisciplinarni znanstveno-stručni skup čiji je cilj povezati znanstvenike i srtučnjake iz različitih područja koja mogu doprinijeti razumijevanju važnosti društvene, ekonomske i tehničke važnosti pruga kao i mogućnosti njihova razvoja.

Ugovor je potpisan sredinom 1869., a dvije godine vršila su se terenska ispitivanja. 23000 radnika radilo je na izgradnji pruge tri godine.

23. listopada 1873. godine, prije točno 150 godina, u promet je puštena željeznička pruga Rijeka – Karlovac.

-“U to doba to je bio ogroman dobitak, kako prometni tako i kulturni, infrastrukturni za Rijeku i riječko zaleđe koja se onda dalje razvijala, poručio je sa skupa prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci Saša Zelenika.

Željeznička pruga prema Karlovcu, kao i ona prema Pivki doprinijela je dolasku novih industrija u Rijeku, a samim time i novih poslova, ljudi i gospodarstvenika i posredno omogućila razvoj grada.

Zahvaljujući željezničkoj povezanosti, Rijeka je postala najvažnija luka ugarskog djela monarhije, a dobra prometna povezanost generirala je rast stanovništva i mnogih gospodarskih grana u Rijeci i okolici

-“Taj riječki prometni pravac prepoznat je onda, prepoznat je i danas i svi se nekako nadamo toj nizinskoj pruzi i dvokolosječnom prometu kroz rijeku koji će utjecati ne samo na prijevoz roba i tereta nego i na javni gradski prijevoz, poručio je riječki gradonačelnik te istaknuo kako se nada da će ovaj skup biti i inspiracija za daljnji napredak i novo sagledavanje Rijeke i na prometnoj europskoj mapi.

-“Meni je žao što se ta dinamika usporila u projektiranju no nekako imam osjećaj da današnja Europa u sveukupnom razvoju željeznica itekako kaska i za dalekim istokom i za još nekim zemljama i mislim da se EU fondovi moraju puno značajnije koristiti upravo u željeznici, poručio je Filipović.

(Nika Takšić/Kanal Ri)