Hrvatska je četvrta u Europi po pretilosti djece. Zabrinjavajući podaci izneseni su na Panelu sportsko – edukativnog projekta Aktivna Hrvatska. “Jedno na troje djece ima višak kilograma, u Europi je to jedno na četvero”, rekla je Sanja Musić Milanović, voditeljica Služba za promicanje zdravlja. Bolji podaci ne vrijede niti za odrasle. Prema posljednjim anketama Svjetske Zdravstvene Organizacije polovica Hrvata starijih od 18 godina ima prekomjernu težinu. “Jedite voće, povrće, orašaste plodove. Podjednako vam vremena oduzima skuhati palentu i jogurt, kao i otvoriti instant rezance”, rekla je Karmen Matković Melki, predsjednica Hrvatskog saveza nutricionista. Panel Pokreni se, okupio je nutricioniste, psihologe, dječje trenere i stručnjake koji apeliraju na promjene prehrambenih navika. Prema statistikama mediteranske zemlje začuđujuće spadaju u područja s pretilim stanovništvom. Javljaju se i visoki rashodi iz državne blagajne. 6,6 % budžeta u zdravstvu odlazi na pretilu naciju. Ako se trend ne zaustavi, mogao bi imati velike posljednice na generacije koje dolaze. “Djeca koja se rode 2050. godine će živjeti 3 i pol kraće od djece koje su se rodila 2020., a 2019. se prvi put desilo da je došlo do pada očekivanog trajanja života za 0,8 godina”, rekla je Musić Milanović. Stručnjaci se slažu kako je sport i fizička aktivnost ključna, pogotovo u dječjoj dobi. Višak ekrana i prerađene hrane može ostaviti posljedice na odrastanje. “Djeca će najvjerojatnije imati problema s tjelesnom masom u odrasloj dobi i vući niz drugih komplikacija, nezaraznih bolesti”, rekla je Matković Melki. Dio preventive su i obroci pripremljeni kod kuće od nutritivno bogatijih namirnica. Debljina povećava rizik od brojnih kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, srčano-žilnih, zloćudnih bolesti, ali i umanjuje kvalitetu života.