Javnozdravstvenom akcijom na Korzu i tematskim edukativnim predavanjima u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke u Rijeci je obilježen Svjetski dan sluha. „Mladi i šum“ naziv je ovogodišnje teme obilježavanja Svjetskog dana sluha koja poseban naglasak stavlja na djecu i mlade. U sklopu javnozdravstvene aktivnosti na Korzu građani su mogli ispuniti upitnik za procjenu stanja sluha te saznati imaju li problema sa sluhom te će po potrebi biti upućeni na daljnju obradu.

U Gradskoj vijećnici održan je niz edukativnih predavanja.Istaknuto je da se do 2030. očekuje da će svaka deseta osoba imati oštećenje sluha te da se danas više od milijardu ljudi suočava s rizikom od trajnog gubitka sluha, stavljen je naglasak na važnost prevencije i smanjenje izloženosti čimbenicima rizika poput slušanja glasne glazbe u slušalicama i izlaganja glasnom okruženju. „Ovogodišnje obilježavanje u fokus stavlja upravo djecu i mlade kao posebno ugroženu skupinu jer su češće izloženi buci iz slušalica dok slušaju glazbu ili igraju video igre te češće posjećuju mjesta poput noćnih klubova ili koncerata. Upravo je rana intervencija ključna za prevenciju oštećenja sluha u ovoj populaciji jer je sluh iznimno važan za pravilan razvoj djece u smislu razvoja komunikacije i socijalizacije“ – izjavila je Anja Del Vechio.Oštećenje sluha vrlo često nije prepoznato na vrijeme pa pacijenti zatraže liječničku pomoć tek kada primijete simptome poput socijalne izolacije ili poteškoća s komunikacijom pa je vrlo važno educirati ljude o ranim simptomima oštećenja sluha. „ Simptome poput pojačavanja glasnoće televizije ili radija, otežana komunikacija s okolinom ili nemogućnost razumijevanja okoline ne smije se ignorirati jer oni upućuju na početak oštećenja sluha. Oko 5% svjetske populacije ima teško oštećenje sluha, a polovica ovih slučajeva mogla je izbjeći ovo stanje uz neke od mjera prevencije. Posebno zabrinjavaju predviđanja da će u budućnosti svaka četvrta osoba imati neki oblik oštećenja sluha pa podizanje svjesnosti o važnosti sluha zapravo nikad nije bilo važnije nego danas“ – kazala je Katarina Radobuljac.Malim promjenama moguće je prevenirati oštećenje sluha, a neke od preporuka su korištenje slušalica koje idu preko uha jer se tako smanjuje opterećenje na bubnjić, korištenje noise canceling slušalica koje blokiraju vanjsku buku, ali i poštivanje pravila „60-60“ kod korištenja slušalica, odnosno poželjno je koristiti slušalice do 60% jačine zvuka, najviše 60 minuta u kontinuitetu te nakon toga napraviti pauzu. Također, kod posjećivanja događaja na kojima je prisutna buka, preporučuje se svakih 30 minuta napraviti nekoliko minuta tihog detoksa, odnosno napustiti prostoriju s bukom. Posebno zabrinjava činjenica da sve veći broj mladih ima simptom tinitusa, odnosno šuma u uhu, koji upućuje na prve znakove oštećenja sluha, a ovaj porast direktno je povezan upravo s gore navedenim faktorima rizika. Zdrav sluh važna je komponenta općeg zdravstvenog stanja osobe, ali i važan faktor pri procjeni radne sposobnosti.„Buka je svojevrsni štetnik, odnosno okolinski polutant koji može oštetiti zdravlje. Buka na radnom mjestu ne smije prelaziti 85 decibela za osmosatno radno vrijeme jer iznad te razine ima štetan utjecaj na zdravlje – izjavio je Hrvoje Lalić.Oštećenje sluha kao profesionalna bolest vrlo je česta kod radnika koji su dugotrajno bili izloženi buci iznad 85 decibela tijekom osmosatnog radnog dana, a predavanje „Profesionalna bolest – nagluhost“ Ivane Šutić, dr.med. s Medicinskog fakulteta u Rijeci naglašava izazove koje sa sobom donosi nagluhost kako profesionalna bolest.Oštećenju sluha kod djece i mladih vrlo često prethode i česte upale uha u djetinjstvu što predstavlja faktor rizika za jezični i govorni razvoj. Upravo zato u Hrvatskoj se već dugi niz godina provodi probir novorođenčadi na oštećenje sluha koji je omogućio da djeca koja su rođena s oštećenim sluhom već u najranijoj dobi budu upućena na rehabilitaciju.Javnozdravstvenom akcijom na Korzu i tematskim edukativnim predavanjima u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke u Rijeci je obilježen Svjetski dan sluha. „Mladi i šum“ naziv je ovogodišnje teme obilježavanja Svjetskog dana sluha koja poseban naglasak stavlja na djecu i mlade. U sklopu javnozdravstvene aktivnosti na Korzu građani su mogli ispuniti upitnik za procjenu stanja sluha te saznati imaju li problema sa sluhom te će po potrebi biti upućeni na daljnju obradu.U Gradskoj vijećnici održan je niz edukativnih predavanja.Istaknuto je da se do 2030. očekuje da će svaka deseta osoba imati oštećenje sluha te da se danas više od milijardu ljudi suočava s rizikom od trajnog gubitka sluha, stavljen je naglasak na važnost prevencije i smanjenje izloženosti čimbenicima rizika poput slušanja glasne glazbe u slušalicama i izlaganja glasnom okruženju. „Ovogodišnje obilježavanje u fokus stavlja upravo djecu i mlade kao posebno ugroženu skupinu jer su češće izloženi buci iz slušalica dok slušaju glazbu ili igraju video igre te češće posjećuju mjesta poput noćnih klubova ili koncerata. Upravo je rana intervencija ključna za prevenciju oštećenja sluha u ovoj populaciji jer je sluh iznimno važan za pravilan razvoj djece u smislu razvoja komunikacije i socijalizacije“ – izjavila je Anja Del Vechio.Oštećenje sluha vrlo često nije prepoznato na vrijeme pa pacijenti zatraže liječničku pomoć tek kada primijete simptome poput socijalne izolacije ili poteškoća s komunikacijom pa je vrlo važno educirati ljude o ranim simptomima oštećenja sluha. „ Simptome poput pojačavanja glasnoće televizije ili radija, otežana komunikacija s okolinom ili nemogućnost razumijevanja okoline ne smije se ignorirati jer oni upućuju na početak oštećenja sluha. Oko 5% svjetske populacije ima teško oštećenje sluha, a polovica ovih slučajeva mogla je izbjeći ovo stanje uz neke od mjera prevencije. Posebno zabrinjavaju predviđanja da će u budućnosti svaka četvrta osoba imati neki oblik oštećenja sluha pa podizanje svjesnosti o važnosti sluha zapravo nikad nije bilo važnije nego danas“ – kazala je Katarina Radobuljac.Malim promjenama moguće je prevenirati oštećenje sluha, a neke od preporuka su korištenje slušalica koje idu preko uha jer se tako smanjuje opterećenje na bubnjić, korištenje noise canceling slušalica koje blokiraju vanjsku buku, ali i poštivanje pravila „60-60“ kod korištenja slušalica, odnosno poželjno je koristiti slušalice do 60% jačine zvuka, najviše 60 minuta u kontinuitetu te nakon toga napraviti pauzu. Također, kod posjećivanja događaja na kojima je prisutna buka, preporučuje se svakih 30 minuta napraviti nekoliko minuta tihog detoksa, odnosno napustiti prostoriju s bukom. Posebno zabrinjava činjenica da sve veći broj mladih ima simptom tinitusa, odnosno šuma u uhu, koji upućuje na prve znakove oštećenja sluha, a ovaj porast direktno je povezan upravo s gore navedenim faktorima rizika. Zdrav sluh važna je komponenta općeg zdravstvenog stanja osobe, ali i važan faktor pri procjeni radne sposobnosti.„Buka je svojevrsni štetnik, odnosno okolinski polutant koji može oštetiti zdravlje. Buka na radnom mjestu ne smije prelaziti 85 decibela za osmosatno radno vrijeme jer iznad te razine ima štetan utjecaj na zdravlje – izjavio je Hrvoje Lalić.Oštećenje sluha kao profesionalna bolest vrlo je česta kod radnika koji su dugotrajno bili izloženi buci iznad 85 decibela tijekom osmosatnog radnog dana, a predavanje „Profesionalna bolest – nagluhost“ Ivane Šutić, dr.med. s Medicinskog fakulteta u Rijeci naglašava izazove koje sa sobom donosi nagluhost kako profesionalna bolest.Oštećenju sluha kod djece i mladih vrlo često prethode i česte upale uha u djetinjstvu što predstavlja faktor rizika za jezični i govorni razvoj. Upravo zato u Hrvatskoj se već dugi niz godina provodi probir novorođenčadi na oštećenje sluha koji je omogućio da djeca koja su rođena s oštećenim sluhom već u najranijoj dobi budu upućena na rehabilitaciju.