Božić se počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću, a smatra se blagdanom mira

Božić je kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista. Većina kršćanskih crkvi slavi ga 25. prosinca. Međutim, neke istočne crkve slave ga 7. siječnja, jer po Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. Uz Uskrs i Duhove, Božić je jedan od tri najveća kršćanska blagdana, a božićni blagdani traju do 6. siječnja, kada Crkva slavi Bogojavljenje. Na dan Bogojavljenja ili Sveta Tri kralja posljednji se put pale božićne svijeće, a pripremaju se i određena jela.Božić se počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću, a smatra se blagdanom mira. U mnogim krajevima je običaj da se na taj dan ide na tri mise. Prva je polnoćka, druga je rana jutarnja, a zove se pastrica, zornica ili mala misa, a treća se zove poldanica ili vela misa. Ručak je za Božić svečan i obilan, a za stolom se treba naći cijela obitelj jer je to obiteljski blagdan. Uz tradicionalna jela, na stolu će se naći voće, povrće i meso. Osobito su značajna peciva i božićni kruhovi te božićna pečenka. Ako na Božić pada kiša, vjeruje se da će roditi sve što se motikom okopava.Badnjak je dan uoči Božića, a ime mu dolazi od riječi “bdjeti”, jer se na Badnju večer bdije, čekajući Kristovo rođenje. Na Badnjak nema objeda, jer se posti do večeri, a jede se samo navečer, ali i tada samo nemrsnu hranu. Večera na Badnjak je posna. Glavno jelo je u našim krajevima obično bakalar, ili, u nedostatku bakalara, neka druga vrsta ribe. I za kraj, jedna zanimljviost – talijanski grad Greccio poznat je po tome što je u njemu, u jednoj pećini, sveti Franjo Asiški napravio prve jaslice.Sretan Božić i mirne blagdane želi Vam Kanal Ri!