Danas je održana konferencija prometne budućnost Hrvatske – što nam donosi TEN-T koridori. Transeuropska prometna mreža ima za cilj održivu mobilnost, pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta te gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju europske unije.
Novim prijedlogom TEN-T mreže Hrvatska će iduće godine u travnju službeno se naći na četiri europska prometna koridora.
-”Hrvatska je prošla jako dobro, uz ova dva postojeća koridora, u prijedlogu da dođemo na još dva koridora, baltičko more-jadransko more, zapadni balkan-istočni mediteran, poručio je danas u Rijeci ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Konsenzusom Vlade RH i Eu zastupnika došlo je do prijedloga koji bi trebali biti prihvaćeni.
–” To nam otvara dodatne mogućnosti o realizaciji bitnih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj iako mi već sad imamo ulaganja 3,5 miljarda EU, ako bi bila usvojena kao takva, a to je planirano za travanj slijedeće godine,poručio je Butković.
Ministar je izdvojio neke od projekata koji bi tada mogli biti realizirani.
-” U tom smislu je bitno naglasiti Željeznica u Istri, Zagreb-Macelj i proširenje mediteranskog koridora do Splita, ističe Butković.
Gotovo stotinjak sudionika bilo je prisutno na konferenciji što iz renomiranih domaćih tvrtki tako i političkog života.
–” Fali nam dio pravaca prema Sloveniji, ja se duboko nadam autocesti Rupa – Postojna koja kasni godinama, a Rijeka sama po sebi je u čak četiri europska koridora, to će siogurno doprinijeti gospodarskom razvoju i turističkom razvoju Rh i ovoga kraja , istaknuo je župan Zlako Komadina.
Hrvatska gospodarska komora kao organizator konferencije uključila se aktivno putem svog Udruženja luka i brodara u ovu problematiku u suradnji s Europskim parlamentom.
-”Očekujemo da će priključivanjem Luke Rijeka u ovaj vrlo važni transeuropski koridor, doprinijeti Luci Rijeka, poručila je savjetnica uprave Luka Rijeka Dragica Franulović.
U prijedlogu se utvrđuju jasni rokovi za dovršetak transeuropske prometne mreže: osnovna mreža trebala bi biti dovršena do 2030., novouvedena proširena osnovnamreža do 2040., a sveobuhvatna mreža do 2050.
